Desetodnevna nastava održavala se u crikveničkom hotelu „Kaštel“ i paralelno u sportskoj dvorani srednje škole „Dr. Antun Barac“. Ovogodišnja škola okupila je 90 polaznika iz SAD-a, Njemačke, Slovačke, Mađarske, Srbije, BiH i cijele Hrvatske
U nedjelju, 12. siječnja ove godine svečanim je koncertom u Gradskoj sportskoj dvorani u Crikvenici završena tradicionalna Matičina Zimska škola hrvatskoga folklora.
Na programu ovogodišnje škole folklora bili su plesovi, pjesme, narodne nošnje i glazbala sjeverozapadne Hrvatske: Međimurja, Podravine, Hrvatskoga zagorja, Prigorja, Jastrebarskoga, Karlovca i okolice, Gorskoga kotara i Istre, te što je posebno zanimljivo, i plesovi Gradišćanskih Hrvata. 
Uz voditelja Škole prof. Andriju Ivančana, koji je i sam održao predavanja (Međimurje, Podravina, samoborsko, zaprešićko, vrapčansko, zagrebačko Prigorje), predavali su i drugi vrsni folklorni stručnjaci: Vido Bagur (Gorski kotar i Grobinština), Senka Jurina (Hrvatsko zagorje), Nerina Štajner (Istra), Miro Kirinčić (karlovačko Pokuplje i jaskansko Prigorje i polje), te Štefan Novak iz Austrije (plesovi Gradišćanskih Hrvata). Dr. Goran Oreb održao je predavanja o povijesti plesa, kulturno-povijesnim osobitostima hrvatskih folklornih plesova, o plesnim zonama i metodici treninga plesača. Pjevanje je uvježbavao Bojan Pogrmilović, a o narodnim nošnjama sjeverozapadne Hrvatske polaznici su mogli saznati sve od Josipa Forjana koji im je omogućio da sami i odjenu pojedine nošnje i na taj način nauče kako ih ispravno odjenuti, koje sve dijelove sadrže i kako se u narodu nazivaju.
Uz grupu folklornih plesača, koja je bila i najbrojnija, održana je nastava i za svirače tradicijskih glazbala koje je podučavao Vjekoslav Martinić te tamburaše koje je uvježbavao Tibor Bün, a kao gost predavač posebno se s njima bavio maestro Siniša Leopold, šef-dirigent Tamburaškog orkestra Hrvatske radiotelevizije. 
Desetodnevna nastava započela je neposredno nakon Nove godine, trećega siječnja i održavala se kao i svih proteklih dvadeset i pet godina u crikveničkom hotelu „Kaštel“ i paralelno u sportskoj dvorani srednje škole „Dr. Antun Barac“. Ovogodišnja škola folklora okupila je ukupno devedeset polaznika, čak dvadesetak više nego protekle zime, a došli su iz hrvatskih društava iz raznih zemalja: Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Slovačke, Mađarske, Srbije (Vojvodine), Bosne i Hercegovine i cijele Hrvatske – od Baranje do krajnjega juga zemlje.
Osim svakodnevne intenzivne nastave, koja se održavala i prije i poslije podne te redovitih proba za završni koncert, ovogodišnji polaznici su imali izvrsno organizirane i večernje, neobavezne programe koje su rado posjećivali i u njima sudjelovali. 
Na samome početku Škole folklora upoznali su se s članovima folklornog ansambla Gradišćanskih Hrvata „Kolo Slavuj“iz Beča koji su posebno doputovali u Crikvenicu kako bi predstavili svoj veliki i iznimno važni projekt koji je pred završetkom: knjigu o plesovima i pjesmama Gradišćanskih Hrvata koja se temelji na istraživanjima velikana hrvatske etnokorelogije pok. dr. Ivana Ivančana. Tijekom svojega života dr. Ivančan je istražio, snimio i zapisao bogatu građu folklorne tradicije Gradišćanskih Hrvata. Članovi „Kolo Slavuja“ su pjesmom, plesom i kratkim predavanjem o tradiciji i jeziku Gradišćanaca upoznali seminarce sa sadržajem ovog vrijednog izdanja. Prof. Vido Bagur prikazivao je filmove koje je snimio prilikom svojih istraživanja na terenu o plesovima sjevernozapadne Hrvatske i o njihovoj povezanosti s istim tipovima plesova u Austriji, Njemačkoj i Italiji. 
Predsjednik Hrvatske državne samouprave iz Mađarske Mišo Hepp priredio je svoj tradicionalni domjenak „Hepijadu“ počastivši sve polaznike, predavače i goste specijalitetima Hrvata iz Mađarske. Uz Mišu Heppa kao gosti te večeri bili su i Radoslav Jankovič, predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza iz Slovačke, Ivo Jelušić, saborski zastupnik i predsjednik Upravnog odbora HMI i Marin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika koji su posjetili Zimsku školu hrvatskoga folklora kako bi se upoznali s programom, sudionicima i predavačima.
Tijekom ostalih večeri i sami su polaznici organizirali razne sadržaje: sijelo na kojemu su mnogi predstavili pjesme, plesove iz krajeva i zemalja odakle dolaze, a bio je tu i bal pod maskama, te „Kajkavijana“ – večer u kojoj su predstavljeni običaji i delicije sjeverozapadne Hrvatske. Ne treba niti spominjati da su školski tamburaši iz večeri u večer svesrdno svirali i stvarali dobru atmosferu.
Kao i svake godine kraj Zimske škole folklora prebrzo je došao i predavačima i polaznicima. Razišli su se prepuni lijepih dojmova i s novim planovima za dolazak na sljedeću Školu.
Tekst i fotografije: Srebrenka Šeravić