U HMI je predstavljena šesta knjiga istoimenoga knjižnoga niza urednika prof. dr. sc. Janka Heraka. Nakladnik joj je HAD Zagreb, a sunakladnik Hrvatska matica iseljenika. Recenzenti knjige su akademici Dragan Dekaris i Vladimir Paar, a tiskanje je potpomognuto donacijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
U Hrvatskoj matici iseljenika 30. listopada svečano je predstavljena šesta knjiga Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu, istoimenoga knjižnoga niza urednika prof. dr. sc. Janka Heraka. Nakladnik knjige je Hrvatsko-američko društvo Zagreb, dok je sunakladnik Hrvatska matica iseljenika. Recenzenti su akademici Dragan Dekaris i Vladimir Paar, dok je naslovnicu knjige izradio Krešimir Haluga. Ovaj vrijedni uradak potpomognut je donacijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH i Zaklade Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti. 
Pozdravne riječi mnogobrojnoj publici uputili su mr.sc. Marin Knezović, ravnatelj HMI, potom Gabrijela Herceg Sarajlić, načelnica Sektora za međunarodnu suradnju, programe i projekte EU u ime ministra Željka Jovanovića i Marina Ljubišić, predsjednica HAD-a. O knjizi su govorili Marina Ljubišić, dipl. ing.arh. predsjednica HAD-a, potom akademici Dragan Dekaris i Vladimir Paar, te prof.dr.sc. Janko Herak, urednik ove vrijedne knjige.
Predstavljanje knjige vodila je Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo HMI.
Dvojezična zbirka na 182 stranice sadrži osam stručnih radova o osam naših vrhunskih prirodoslovaca koji su se afirmirali u inozemnim centrima izvrsnosti od Sjedinjenih Američkih Država i Kanade do europskih zemalja. „Ovdje opisujemo znanstvena i profesionalna dostignuća osmero znanstvenika iz područja matematike, fizike, astronomije i biomedicine, rođenih i obrazovanih u Hrvatskoj (neki su tu čak i doktorirali).
Svi s oni stekli međunarodni ugled, ili barem napravili ključne korake u tom pravcu, u Sjedinjenim Američkim Državama“, istaknuo je u predgovoru knjige urednik Herak, koji je na kraju napomenuo kako se nada da će ubuduće biti volje i mogućnosti da se i dalje istražuje dio hrvatske znanosti, te da će biti zabilježen u pisanom obliku.
Suautori u knjizi, koji su opisali te fascinantne znanstvene karijere renomirani su stručnjaci iz domovine: akademik iz područja matematike Sibe Mardešić; nagrađivani mladi matematičar doc. dr. sc. Josip Tambača s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; fizičari prof. dr. sc. Miroslav Furić; astronom prof. dr. sc. Krešimir Pavlovski, akademik iz područja tehničkih znanosti i profesor Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo Hrvoje Babić; prof. dr. sc. Jelena Filipović Grčić s Farmaceutsko biokemijskoga fakultet; akademik iz područja medicinskih znanosti Vlatko Silobrčić; aktualni predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić te dva članka popisuje urednik knjižnoga niza prof. dr. Janko Herak.
U ovom respektabilnom uratku prof. Janka Heraka opisani su znanstvenici:
Mladen Bestvina – profesor matematike na University of Utah, Salt Lake City, svjetski poznati stručnjak za matematičku topologiju; Sunčica Čanić– profesorica na Sveučilištu Houstona, direktorica Centra za matematičke bioznanosti; Ivan Đikić– profesor na Sveučilišta Johann Wolfgang Goethe u Frankfurtu, direktor Institutu za biokemiju i direktor Instituta za molekularne znanosti o životu – Frankfurt; Željko Ivezić– profesor na University of Washington u Seattleu, jedan od najplodnijih astrofizičara u svijetu. Direktor znanstvenog programa Large Synoptic Survey Telescope (LSST), vrijednog oko milijardu dolara; Josip Matovinović (pokojni) – profesor interne medicine na University of Michigan (Ann Arbor), osnivač hrvatske endokrinologije, svjetski ekspert za gušavost; Dušica Maysinger – profesorica na prestižnom McGill Sveučilištu u Montrealu. Poznata po proučavanju interakcije nanostruktura sa živim stanicama, te primjeni nanostrukura u farmaciji i medicini; Dinko Počanić – profesor na University of Virginia (Charllotenville), afirmirani stručnjak na razmeđi nuklearne fizike i fizike elementarnih čestica, poznat po vrlo preciznim mjerenjima u nuklearnim reakcijama, i Veljko Radeka, dugogodišnji voditelj Odjela instrumentacije u Brookhaven National Laboratory (SAD), izvanredno poznat po izradi instrumentacije u nuklearnoj fizici i fizici čestica. Njegov odjel razvija optičke senzore za astronomski projekt LSST!
Tekst: Željka Lešić; Fotografije: Snježana Radoš