Slika često govori više od riječi. To se odnosi i na ljudske osjećaje, pa tako i na one povezne s žalom za rodnim krajem, mjestima podrijetla. Izdanja Hrvatske matice iseljenika svojim likovnim oblikovanjem nastoje udovoljiti i takvim osjećajima. U tom smislu posebno su bile uspjele ilustracije koje je za potrebe Matičinog iseljeničkog kalendara radio majstor
Slika često govori više od riječi. To se odnosi i na ljudske osjećaje, pa tako i na one povezne s žalom za rodnim krajem, mjestima podrijetla. Izdanja Hrvatske matice iseljenika svojim likovnim oblikovanjem nastoje udovoljiti i takvim osjećajima.
U tom smislu posebno su bile uspjele ilustracije koje je za potrebe Matičinog iseljeničkog kalendara radio majstor hrvatskog stripa Andrija Maurović (1901. – 1981.). Kada se govori o Mauroviću naglašava se njegov strip opus i zaboravlja se kako je ovaj bio i vrhunski ilustrator i stručnjak za vizualni marketing. Njegovi su radovi u toj sferi, u samom vrhu onodobnog svjetskog stvaralaštva.
To posebno dobro ocrtava njegov Šestinčanin s novogodišnjim (božićnim) drvcem s naslovnice Matičinog iseljeničkog kalendara za 1955. Tu se jasno razaznaje njegov virtuozni crtež i što je još važnije njegovo umijeće prenošenja poruke. Svojim Šestinčaninom Maurović iseljenicima nastoji prikazati idealiziran „stari kraj”, jednostavan svijet bez urbanog stresa koji na starim tradicijama uživa u jednostavnim radostima poput onih božićnih blagdana. Maurovićev Šestinčanin je desetljećima bio prva vizualna asocijacija na Hrvatsku maticu iseljenika.
Tekst: Marin Knezović