Iseljavanje je, izravno ili posredno, dio iskustva gotovo svakog Hrvata i građanina Hrvatske. Odlaženje, negdje daleko, dio je hrvatske svakodnevice od kraja 19. st. do danas. To je razlog zašto gotovo svi imamo nešto za reći kada je iseljavanje u pitanju.
50-tih godina 20. st. s Maticom iseljenika Hrvatske i s njenim listom „Maticom” surađivala su brojna velika imena hrvatske kulture. I njima su migracije, na ovaj ili onaj način, bile dio vlastitog iskustva. Jedno takav intiman doživljaj iseljavanja izložio je u časopisu „Matica” br. 5 iz svibnja 1959. hrvatski pjesnik Gustav Krklec (1899. – 1979.) u članku nazvanom „Moj ujak iz Amerike”.
Krklec opisuje svoj doživljaj iseljenog ujaka, kojega su pisma s novcem u kuću unosila dah blagostanja i potom ujakov povratak kao slomljenog čovjeka. Pjesnik opisuje i vlastite nedoumice oko ostajanja u domovini ili iseljavanja pri čemu je žal za dalekim kontinentima trajno ostao prisutan.