U Mimari otvorena izložba Izgubljeni u vremenu

4 min čitanja

Slikar Mile Nekić izložio je trideset slika u tehnici akril, formata 60X60 cm, nastalih tijekom prošle godine, a zajednička im je tema Slavonija. Izložbu su organizirali Muzej Mimara i Hrvatska matica iseljenika

U zagrebačkom Muzeju Mimara 10. prosinca, u organizaciji Muzeja i Hrvatske matice iseljenika, otvorena je izložba osječkoga slikara Mile Nekića „Izgubljeni u vremenu“. Ciklus, koji se sastoji od trideset slika u tehnici akril, formata 60X60 cm, nastao je tijekom prošle godine, a zajednička im je tema Slavonija. Zbog toga je tu bunar, đeram, kotlić, čikl, napuštena kuća, balirano sijeno, crkva na brdu, vodenica….
Istoimena izložba ove je godine u veljači već predstavljena u Galeriji likovnih umjetnosti “Slavko Kopač” u Vinkovcima, a prošle u Gradskoj galeriji Waldinger u Osijeku. Slikar po drugi put, nakon devet godina, ponovno izlaže svoje radove u Mimari. Nekić je dosada imao dvije samostalne izložbe u Australiji, 1988. i 1989. u Sydneyju, i dvadeset u domovini. Također, sudjelovao je na trinaest skupnih izložaba u Zagrebu, Osijeku i Vinkovcima u razdoblju od 1994. do 2011. godine.
Okupljenim ljubiteljima umjetnosti i uzvanicima su se na otvaranju prigodnim govorima obratiti ravnatelj Muzeja Tugomir Lukšić i ravnatelj HMI-ja Marin Knezović.
– Odnos prema naslijeđu, veze s tradicijom bitno su obilježje svakog umjetničkog, pa tako i likovnog izražavanja. Na žalost previše često se naslijeđe ne reinterpretira, tumači u novim okolnostima, nego se tradicijski oblici samo hladno i precizno preslikavaju. Takvu grešku ne čini Mile Nekić. Autor polazi od naslijeđa sredine u kojoj je odrastao, no tradicionalnim oblicima Nekić traži ono temeljno, bezvremensko, prvotni oblik koji stoji u pozadini svega. Ti oblici iz kojih sve nastaje krug, trokut, pravokutnik podsjećaju na prometne znakove. U slikama autora oni određuju put od tradicije prema suvremenosti, no ne trebaju znakovi samo uličnim raskrižjima i umjetnosti . Malo je ljudskih života koji nekoj zajednici, nekom narodu mogu poslužiti kao znak, kao putokaz. U taj uski krug nedvojbeno ulazi svojim životnim putem Mile Nekić, kazao je okupljenima ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović.
O umjetnikovu djelu i izloženim radovima govorio je povjesničar umjetnosti Igor Loinjak. Samozatajni autor, povratnik iz Australije, slikar Mile Nekić zahvalio je prisutnima na dolasku, a izložbu svoga prijatelja i suborca otvorio je ministar branitelja Predrag Matić. Glazbeni uvod izložbi dao je, uz klavirsku pratnju, Damir Fatović, operni prvak HNK Osijek.
– Karakteristika je Nekićeva oka sklonost redukciji i minimalizaciji likovnih elemenata. No, spomenuta minimalizacija vizualnoga proizlazi iz punine psihičkoga doživljaja. … Prizori su često lišeni ljudskih figura, a i kada je ljudski lik prisutan, nalikuje silueti, utvari koja postoji iz kompozicijskih razloga. Nekićeva Slavonija ne poznaje geometrijsku perspektivu, prikaz stvarnoga svijeta posve je nevažan. Stroga plošna razrada likovnih elemenata priziva u sjećanje dječje crteže. No, ova plošnost tek je još jedan način da se reducira vizualno u korist misaonoga, kazao je, među inim, Loinjak.
Mile Nekić rođen je 1947. godine u Tompojevcima kod Vukovara. Napustio je Hrvatsku 1969. godine i otišao u Australiju gdje se uključio u političku borbu Hrvata za samostalnu državu. Godine 1979. je uhićen i osuđen na 15 godina strogog zatvora. Tijekom trajanja zatvorske kazne završio je umjetničku akademiju East Sydney Tehnical Collegea. Dokazavši nevinost godine 1988. pušten je na slobodu, a 1991. se vratio u domovinu i pristupio redovima ZNG-a Osijek. Član je Udruge dragovoljaca Domovinskog rata, Hrvatskog društva političkih zatvorenika te dobitnik Spomenice Domovinskog rata 1990. -1992., Spomenice Domovinske zahvalnosti, Medalje Bljesak, Reda hrvatskog pletera, Reda hrvatskog trolista i Reda Stjepana Radića. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Osijek.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

      

   

  

Podijeli ovaj članak
Skip to content