Dvadeset sedmu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice vodit će dr. sc. Željka Lovrenčić
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu, 16. svibnja 2018. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset sedmu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice. Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.
Gost je novinar, prevoditelj i diplomat Stjepan Šulek. Na tribini će se govoriti o životu Stjepana Šuleka u Jugoslaviji i njegovu bijegu u Austriju, boravku u Linzu, poslovima koje je obavljao u Beču, pokretanju i radu hrvatskoga kulturnog društva Velebit koje je okupljalo Hrvate u Beču, uredništvu u časopisu Glas, boravku u Njemačkoj i uredništvu u časopisu Kroatische Berichte, radu na radiopostajama u Kölnu i hrvatskoj diplomaciji, pjesništvu, novinarstvu i dr.
Hrvatski novinar, prevoditelj i diplomat Stjepan Šulek rođen je 1933. godine u Dubrovčanu u Hrvatskome zagorju. Vrlo je cijenjen motritelj europske političke pozornice, kao i prilika u Hrvatskoj u tjedniku Hrvatsko slovo. Nakon srednje škole u Zagrebu 1954. godine prešao je preko granice u Austriju, gdje je odmah dobio političko utočište. Neko je vrijeme studirao bogosloviju u Linzu te potom slavistiku u Beču. Živio je kao i mnogi drugi hrvatski politički iseljenici, a često je radio i teške fizičke poslove. Usprkos tomu uspio se je obrazovati i uključiti u društveni život. U školi za socijalne radnike usmjerio se na novinarstvo. Sudjelovao je u pokretanju i radu hrvatskoga kulturnog društva Velebit koje je okupljalo tadašnje Hrvate u Beču.
Uz aktivnu nazočnost među hrvatskim izbjeglicama, istaknuo se kao suutemeljitelj i višegodišnji suurednik časopisa za kulturu gradišćansko-hrvatskih studenata Glas koji je krajem pedesetih godina pokrenuo mladu hrvatsku inteligenciju na kulturnu aktivnost, što je dovelo do uspjeha u području knjige, jezika i gradišćansko-hrvatske publicistike. S toga gledišta mnogi su ga smatrali gradišćanskim Hrvatom, a u bečkim danima tako se je i osjećao u krugu gradišćanskih prijatelja. Tada je pisao i pjesme, koje su većim dijelom izgubljene. One koje su sačuvane, objavljene su u zbirci Žedni korijeni.
Početkom 1964. godine preselio se s obitelji u Köln, gdje je do 1992. godine radio na radiopostajama kao prevoditelj i novinar, a sa suprugom i kao knjižar. Nakon dolaska proljećara u Njemačku utemeljen je časopis Kroatische Berichte (Hrvatska izvješća) kojemu je bio glavni urednik, i to pod pseudonimom Krunoslav Sigetić (1978. — 1990.), a urednica je bila Ivona Dončević. Taj se časopis ubrajao u užu skupinu najboljih publikacija u hrvatskome iseljeništvu. Stjepan Šulek diplomatskim je jezikom iznosio hrvatsku i tadašnju jugoslavensku problematiku pa je bio cijenjen i među protivnicima hrvatske države. Prema procjeni njemačkih i drugih inozemnih čitatelja, časopis Kroatische Berichte bitno je pridonio razumijevanju za Hrvatsku. Na nekim je sveučilištima, kao i u ustanovama, služio i kao izvor informacija o komunističkoj Jugoslaviji.
Nakon uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Njemačke Stjepan Šulek postaje savjetnik za kulturu, informacije i dopunsku nastavu na hrvatskome jeziku u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bonnu. U sklopu rada u Veleposlanstvu napisao je i objavio više publikacija na njemačkome jeziku koje su nerijetko bile prvi izvor informacija u prvim godinama postojanja Republike Hrvatske.
Došavši u Zagreb 2001. godine, postaje suradnik Hrvatskoga slova, a jedno je vrijeme obavljao dužnost glavnoga urednika. Jedan je od zadnjih aktivnih pripadnika hrvatskoga iseljeništva koji živi, djeluje te piše u duhu pomirbe hrvatskoga naroda. (NSK)