U benediktinskoj opatiji Pannonhalma u tijeku su izložbe: ‘Ikone i relikvije – štovanje slika između Istoka i Zapada’ (do studenoga 2014.) te ‘Slika i kršćanstvo – vizualni mediji u srednjem vijeku’ (do 30. rujna 2014.), na kojima su, među ostalim, predstavljeni i relikvijari iz Zadra
U benediktinskoj opatiji Pannonhalma u Mađarskoj u tijeku su dvije zanimljive izložbe: ‘Ikone i relikvije – štovanje slika između Istoka i Zapada’ (do studenog 2014) te ‘Slika i kršćanstvo – vizualni mediji u srednjem vijeku’ (do 30. rujna 2014.), na kojima su, među ostalim, predstavljeni i relikvijari iz Zadra.
Obje su izložbe posvećene pitanju i problemima štovanja slika, kultu i vizualnim medijima u srednjovjekovnoj Europi. Predstavljeni su zanimljivi izlošci iz 17 institucija iz nekoliko zemalja, među kojima treba posebno izdvojiti relikvijar Svetog Kolomana iz Melka, relikvijare svetih Magdalene i Ivana Krstitelja iz Zadra, mozaik iz Torcella iz 12. stoljeća, fragmente fresaka, vitraja, mozaika i bjelokosti iz nekoliko mađarskih zbirki.
Izložba je popraćena katalogom na engleskom jeziku, a voditelj je cijeloga projekta dr. sc. Peter Bokody.
Prema Bokodyju, izložba ‘Ikone i relikvije – štovanje slika između Istoka i Zapada’ ne samo da povezuje staru i nove galerije opatije, već kapitalizira prednosti dvostrukog muzejskog prostora na općoj razini problema pristupanja štovanju slika u srednjem vijeku iz dva kuta. Izložba predstavlja isprepletenu povijest štovanja slika na Istoku i Zapadu kroz usporedbu kulta slika i kulta relikvija, zajedno s genezom slikanog panela.
Izložba ‘Slika i kršćanstvo’ fokusirana je na isti razvoj iz perspektive vizualnih medija u srednjem vijeku, pri čemu se širenje slikanog panela na Zapadu interpretira u kontekstu mozaika, vitraja, murala i iluminacija. Točka presijecanja je latinska pljačka Carigrada 1204. godine, obzirom da su nakon toga i intenzivirani oblici štovanja slika i vizualni mediji slikanog panela postali centralni u zapadnom kršćanstvu. O tom smislu pljačka Bizanta uspostavila je novi smjer povijesti slika u latinskom Kršćanstvu, a njene se posljedice mogu uočiti čak i u pojavi modernog slikarstva.
Izložbe prati dokumentarna fotografija Dénesa Nagyja: u Vézelayju (Burgundija, Francuska) gdje se nalaze relikvije Marije Magdalene, te Sucevita (Bukovaina, Rumunjska) koja je poznata po freskama na vanjskoj fasadi crkve.
(Culturenet.hr)