Skup će biti održan u Subotici u lipnju, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Katoličkoga društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ (Vojvodina, Republika Srbija), Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj (Republika Mađarska), Filozofskoga fakulteta u Osijeku, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu te Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (Republika Hrvatska)
U povodu 200. obljetnice rođenja narodnoga preporoditelja Hrvata u južnoj Ugarskoj Ivana Antunovića, ove će godine, u okviru kulturne manifestacije Dani Ivana Antunovića, biti organiziran međunarodni znanstveno-stručni skup pod nazivom „Ivan Antunović – narodni preporoditelj Hrvata u Ugarskoj“. Skup će biti održan u Subotici 19. i 20. lipnja 2015., u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Katoličkoga društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ (Vojvodina, Republika Srbija), Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj (Republika Mađarska), Filozofskoga fakulteta u Osijeku, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu te Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (Republika Hrvatska).
Ivan Antunović rođen je u Kunbaji 19. lipnja 1815., a umro u Kalači 13. siječnja 1888. Ovaj kalački kanonik i naslovni biskup bosonski bio je vođom tzv. zakašnjelog preporoda među podunavskim Hrvatima – Bunjevcima i Šokcima te jedna od najznačajnijih osobnosti među Hrvatima u Ugarskoj u XIX. stoljeću. Sudjelovao je u osnivanju više prosvjetnih i gospodarskih institucija, a financijski je pomagao školovanje darovitih mladića iz siromašnih obitelji. Publicističku djelatnost započeo je 1870. pokretanjem Bunjevačkih i šokačkih novina s kulturnim prilogom Bunjevačka i šokačka vila, koje su tiskane na onodobnom hrvatskom književnom jeziku (jeziku Zagrebačke filološke škole). Nabožna djela (molitvenik Čovik s Bogom, Kalača, 1884.), prozu (roman Odmetnik, Zagreb 1875.) te publicistička (npr. Poučne iskrice, Temišvar, 1872.; Slavjan, Kalača, 1875.) i teološka djela (npr. Bog s čoviekom na zemlji, Vac, 1879.) pisao je poglavito na hrvatskom jeziku, premda ima djela pisanih i na mađarskome i na latinskome jeziku. Snažan biljeg na oblikovanje identiteta i tradicije Bunjevaca i Šokaca ostavila je njegova Razprava o podunavskih i potisanskih Bunjevcih i Šokcih (Beč, 1882.), a ukupno njegovo djelo smatra se važnim iskorakom u jezičnoj i nacionalnoj integraciji Bunjevaca i Šokaca iz Ugarske u modernu hrvatsku naciju.
Skup će imati interdisciplinarni karakter i okupit će teologe, etnologe, jezikoslovce, teoretičare i povjesničare književnosti te historiografe i kulturologe. Radni jezik skupa bit će hrvatski, a radovi će se izlagati u okviru sljedećih tematskih cjelina: teologija, književnost i jezik te povijest, etnologija i kulturološke teme.
Ovim se pozivaju znanstvenici koji su zainteresirani za izlaganje na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu da prijave svoje sudjelovanje. Popunjenu prijavnicu i sažetak potrebno je dostaviti do 1. svibnja 2015. na adresu e-pošte: tzigmanov@zkvh.org.rs.
(ZKVH)