Prvi domaći časopis za učenje hrvatskoga kao stranoga jezika

6 min čitanja

Kroatistica Silvija Gojević u Rijeci je odlučila pokrenuti časopis za učenje hrvatskog jezika kao stranog i dosad je objavila jedan promotivni i četiri mjesečna broja. Redakcija Croglotte, uz Gojević kao glavnu urednicu, broji još tri članice: Katarinu Brajdić, Anu Podnar i Martinu Ilić, koja je i lektorica, a tu su još i lektorica za engleski jezik Matea Butković te grafički urednik Zvonimir Jergović

Kroatistica Silvija Gojević u Rijeci je odlučila pokrenuti časopis za učenje hrvatskog jezika kao stranog i dosad je objavila jedan promotivni i četiri mjesečna broja. Oni su šareni, informativni, edukativni, zabavni, s dijelovima za učenje i dijelovima za vježbanje, dijelovima na hrvatskom i prijevodima na engleski jezik ili pak uz izvučene ključne riječi na engleskom…

Izdavači hrvatskih časopisa obično poznaju sve svoje čitatelje. Nije drugačije ni s »Croglottom«, ali je zato »Croglotta« drugačija od drugih. Pod tim, na prvu neprozirnim imenom krije se entuzijastički projekt kroatistice Silvije Gojević, inače povratnice iz Njemačke, koja je u Rijeci odlučila krenuti s izdavanjem časopisa za učenje hrvatskog jezika kao stranog. I ne samo da je odlučila, nego je dosad uspjela objaviti jedan promotivni i četiri mjesečna broja.

Oni su šareni, informativni, edukativni, zabavni, s dijelovima za učenje i dijelovima za vježbanje, dijelovima na hrvatskom i prijevodima na engleski jezik ili pak uz izvučene ključne riječi na engleskom. Časopis zasad izlazi u mjesečnom ritmu, no uskoro će zbog obima i prirode posla morati u dvomjesečni ritam. Problem je, dakako, u volontiranju suradnika, jer dosad skupljenih 25 pretplatnika ne mogu osigurati plaće i zapošljavanje. Ali časopis izdaje tvrtka, a ne udruga, što znači da je Gojević otpočetka mislila komercijalno.

Start-up inkubator
– Još sam u Njemačkoj razmišljala o tome, ali nisam imala potrebnog znanja za pokretanje ni časopisa niti posla. No onda sam na jednom boravku u Hrvatskoj slučajno upoznala Emiliju, kojoj sam ispričala priču o časopisu, a budući da je ona radila na projektu Start-up inkubatora u Rijeci, predložila mi je da se prijavim s tom idejom. Nakon pet mjeseci otvorila sam tvrtku i krenula u posao – kaže Silvija, dodajući da joj je Start-up inkubator puno pomogao, da su joj pružili znanje koje nije imala i uredski prostor na korištenje šest mjeseci.
Kad je pomislila da ima dovoljno informacija i znanja, prijavila se na poticaje za samozapošljavanje HZZO-a, koji joj je i odobrio početnih 25.000 kuna. I posao je mogao početi.

Redakcija, uz Gojević kao glavnu urednicu, broji još tri članice: Katarinu Brajdić, Anu Podnar i Martinu Ilić, koja je i lektorica, a tu su još i lektorica za engleski jezik Matea Butković te grafički urednik Zvonimir Jergović. On od časopisa radi svoj autorski projekt i Gojević kaže da je njegov dizajn njegova vizija, jednako kao što je i format nestandardan, ali osmišljen zbog mogućnosti da fotokopiranjem na A4 ostaje mjesta za bilješke.
U izboru tema o kojima će se pisati, Gojević se vodi iskustvom iz nastave hrvatskog jezika za strance, ali i iskustvom pet godina rada u turizmu, pa stoga kreće od stvari koje na prvu možda nisu opće poznate, ali su zanimljive.

– I sama volim istraživati. Imamo rubriku »Kulturizam i zabava«, pa smo krenuli istraživati životinjske rezervate u Hrvatskoj, ali pratimo i aktualnosti, kao što je biranje Europske prijestolnice kulture ili Festival europske kratke priče – kaže Gojević, navodeći kao uzor časopisna izdanja njemačke izdavačke kuće Spotlight Verlag koja se bave učenjem njemačkog, engleskog ili fancuskog jezika kao stranog.

Interaktivna stranica
– U svakom broju imamo i jedan tekst stranca, a od sljedećeg broja imat ćemo i dopisnicu iz Buenos Airesa, Argentinku koja je dobro naučila hrvatski jezik – ponosna je Gojević.

Što časopisu nosi budućnost? Gojević kaže da časopisi žive od oglasa, a ne od pretplate, što joj predstavlja sljedeći veliki izazov. Jer prodati oglasni prostor uz malu tiražu ovakvom novitetu na tržištu, kojem je ciljana publika vrlo specifična, neće biti lako. Pogotovo kad je jedini marketinški alat facebook
No već sada postoje i načelni dogovori o suradnji s jednom školom stranih jezika u Münchenu oko participiranja u međunarodnim projektima, pa se misija o učenju hrvatskog jezika kao stranog širi i u druge sfere osim časopisnih.

Što se pak časopisa tiče, tu je još i, zasad manje istražen, virtualni prostor. Ali i to će se promijeniti.
– Domena je zakupljena i sad baš radim na tome da postavim internetsku stranicu. U početku bit će to samo osnovni web, ali u budućnosti plan je da stranica bude interaktivna, u smislu da stranci koji čitaju i kupuju časopis mogu međusobno komunicirati, a voljela bih da jednom bude interaktivna i za lektore, koji bi sami mogli sudjelovati u kreiranju budućih sadržaja – zaključuje Gojević.
(Novi list)

Podijeli ovaj članak
Skip to content