Promocija knjige Matici Domovini u Sydneyju

2 min čitanja
Sudionici promocije :Nina Lousin, tajnica DALUD-a i voditeljica programa, Ante Glavor, predsjednik HALUD-a, autorica Marija Kosović-Makićc, prof. Luka Budak i prof. Danijel Dzino

Knjigu Marije Kosović-Makić predstavio je prof. Luka Budak sa Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie

U društvenim prostorijama HD Sydney, u Punchbowlu, 9. studenoga, u organizaciji Društva HALUD / Hrvatsko-australsko literarno i umjetničko društvo / održana je vrlo uspješna promocija knjige “Matici Domovini”, koju je predstavio prof. Luka Budak sa Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie.
Nakon sto je glazbenik Tomas Potocki odsvirao i otpjevao australsku i hrvatsku himnu, predsjednik HALUD-a Ante Glavor pozdravio je prisutne goste. Naglasio je kako mu je drago sto je Marija Kosović-Makić, nakon prošlogodišnje promocije svoje knjige u Hrvatskoj, odlučila to učiniti i u Sydneyu, u organizaciji HALUD-a, čija je dugogodišnja članica. Inače, knjiga je promovirana 2013. godine u okviru Rešetaračkih susreta pjesnika.
O knjizi i autorici govorio je prof. Luka Budak, a osvrnuo se i na pjesmu “Matici Domovini”, koja je zapravo posvećena Hrvatskoj matici iseljenika, sunakladniku knjige. Osim toga, naglasio je prof. Budak, Marija je u svojim pjesmama na specifičan način prikazala svoju ljubav prema ljudima, rodnom Zaostrogu, Dalmaciji i Hrvatskoj u cjelini. S nekoliko pohvalnih riječi na knjigu osvrnuo se i prof. Danijel Džino sa Sveučilišta Macquarie.
Dirljivi govor autorice Marije Kosović-Makić bio je ispunjen zahvalama svima koji su joj pomogli da joj se ostvari ovaj dugogodišnji san, posebno izdavaču knjige KLD “Resetari” iz Rešetara i predsjedniku Ivanu De Villi, Hrvatskoj matici iseljenika kao sunakladniku, književniku Đuri Vidmaroviću koji je napisao predgovor i svima koji su došli na njenu promociju.
U nastavku programa članovi HALUD-a Ante Glavor, Anna Kumarich, Zorka Marušić, Vlado Pucak i Nina Lousin čitali su pjesme Marije Kosović-Makić i poželjeli joj mnogo uspjeha u budućnosti.

Tekst i fotografije: Franjo Harmat

Podijeli ovaj članak
Skip to content