Monografija mons. Jurišića, bogato ilustrirana na 336 stranica donosi sadržaj podijeljen u deset poglavlja kojima prethode pozdravi i predgovori
Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu priredio je u srijedu, 27. siječnja u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljanje monografije mons. dr. Pave Jurišića “Ruka Gospodnja bijaše nad njima” o 50 godina pastoralne skrbi među Hrvatima Melbournea.
Pozdravljajući okupljene, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić, koji je ujedno bio moderator predstavljanja, dao je kraći povijesni pregled pastoralne skrbi za naše iseljenike. Istaknuo je kako je ta skrb stara gotovo koliko i naše iseljeništvo, no u smislu novijih crkvenih dokumenata sustavno je ustrojena 25. lipnja 1966., kada je za prvoga ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu imenovan svećenik prelature Opus Dei dr. Vladimir Vince. S tim se vremenski poklapa osnutak HKC sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu u Melbournu i početak sustavne pastoralne skrbi za Hrvate u tome gradu.
Dr. Markić istaknuo je kako danas Hrvatska inozemna pastva ima 185 hrvatskih katoličkih župa, misija, centara i zajednica na pet kontinenata u dvadeset zemalja. Za Hrvate u iseljeništvu skrbi 195 svećenika, od kojih 60 dijecezanskih i 135 redovničkih, a uz njih djeluje i 46 pastoralnih suradnika, te 51 redovnica. Od toga broja u Australiji djeluje 17 svećenika i 9 redovnica. U Melbourneu djeluju trojica svećenika, s tim da je u tijeku proces imenovanja četvrtoga koji će voditi HKC Clifton Hill.
Prvi predstavljač monografije bio je predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu vrhbosanski pomoćni biskup Pero Sudar. Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić prisjetio se svog posjeta Australiji u srpnju protekle godine, kada je imao priliku osjetiti i bilo Hrvatske katoličke zajednice u Melbourneu, a tom mu je prilikom došla u ruke i monografija koja se predstavlja. Monografija mons. Jurišića, bogato ilustrirana na 336 stranica donosi sadržaj podijeljen u deset poglavlja kojima prethode pozdravi i predgovori. Tako je tu pozdrav nadbiskupa Melbornea Denisa Harta, kardinala Vinka Puljića, biskupa Pere Sudara, te predgovor samog autora. Prvo poglavlje posvećeno je povijesti i stanovništvu Australije. Slijedi poglavlje o Katoličkoj Crkvi u Australiji. Treće poglavlje govori o različitim valovima hrvatskih useljavanja u Australiju, s posebnim odlomkom o doseljavanju Hrvata u Melbourne. Četvrto, ujedno središnje poglavlje na više od 80 stranica govori o pastoralnoj skrbi za Hrvate katolike u Melborneu, polazeći od šezdesetih godina 20. st. Unutar poglavlja nalaze se cjeline u kojima su podrobnije predstavljeni hrvatski katolički centri sv. Nikole Tavelića na Clifton Hillu, u Springvaleu, i sv. Leopolda Bogdana Mandića u Sunchine. Peto poglavlje predstavlja kulturnu i prosvjetnu djelatnost u okviru centara, s posebnim naglaskom na hrvatske škole i izdavačku djelatnost. Šesto poglavlje posvećeno je svećenicima u Melborneu među kojima posebno mjesto zauzima Josip Kasić. Iz njihovih biografija, i iz onoga što su činili vidi se odsjaj svećeničke radosti i služenja narodu, ali i sva bremenitost, poteškoće, posrtaji rada daleko od domovine, istaknuo je dr. Tanjić. Rekao je kako sedmo poglavlje govori o karitativnoj djelatnosti, posebice u pomaganju domovinskoj Crkvi. O pastirskim pohodima hrvatskih biskupa Hrvatima u Australiji govori osmo poglavlje, dok je u devetom poglavlju istaknuto njegovanje uspomene na bl. Alojzija Stepinca. U to poglavlje mons. Jurišić uvrstio je i tekst Branka Barbića “Hrvatski katolički centri i hrvatske organizacije i klubovi u Australiji”. U posljednje poglavlje smješten je putopis mons. Jurišića objavljen u Katoličkom tjedniku, kao i registar mjesta, imena, izvora.
Na kraju se okupljenima obratio i mons. Jurišić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. Predstavljanju je nazočilo više redovničkih poglavara i poglavarica, predstavnika klera iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i hrvatskih povratnika.
(IKA)
