Knjiga Rudolfa Štreka izašla je uz pomoć Hrvatskoga kulturnoga saveza u Slovačkoj i fonda za podupiranje nacionalnih manjina. Na 188 stranica knjiga popisuje 3344 prezimena, koja su u Jandrofu zapisana između 1779. i 1917.
Umirovljeni geodet i kartograf Rudolf Štrek sastavio je knjigu o prezimenima Hrvatskoga Jandrofa. Knjiga je izašla uz pomoć Hrvatskoga kulturnoga saveza u Slovačkoj i fonda za podupiranje nacionalnih manjina. Na 188 stranica knjiga popisuje 3344 prezimena, koja su u Jandrofu zapisana između 1779. i 1917. Autor je kazao kako su obiteljska imena u tom vremenu ostala ista, iako su ih drugačije pisali ili prevodili.
Knjigu su 15. travnja predstavili Jožef Klačka i Petar Huisza, kao i predsjednik Hrvatskoga kulturnoga saveza u Slovačkoj Radoslav Jankovič. Knjigu je, layaut Tome Jankoviča iz Jandrofa, izdao Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj uz pomoć savezne subvencije iz Fonda za podupiranje manjina.
Jandrofska prezimena se mogu naći i u drugim selima blizu granice, kao na primjer u Bijelom Selu ili u Bizonji. Mnogo puti su se drugačije zapisivala. U imenima se, nime, zrcale političke i državne promjene. Obitelji s prezimenom Vuk postali su Wolfi, a one s prezimenom Zec Haas. Štrek je u nekom selu u Hrvatskoj našao svoje prezime, pisano na drugi način. „To je ondje sedmo najčešće prezime“, rekao je Štrek. Rudolf Štrek (71), predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva u Hrvatskom Jandrofu kanio je najprije napraviti svoje obiteljsko stablo. Poslije se razvila ova cijela knjiga. Jandrofci si u njoj mogu naći pretke iz svoje trete ili četvrte generacije. Godine 1779. u Hrvatskom Jandrofu su počeli voditi župne matične knjige. Konac perioda 1917. izabrano je zbog zakonskoga čuvanja osobnih podataka, 100 godina unatrag, objašnjava Štrek.
Predsjednik Hrvatskoga kulturnoga saveza u Slovačkoj Rado Jankovič čestitao je autoru Rudolfu Štreku na knjizi.
Prijevod: dšš