Riječ je o desetoj knjizi iz serije Hrvatska povijest od planiranih dvadeset. Kako smo čuli na predstavljanju od mlađih povjesničara dr. sc. Trpimira Vedriša i dr. sc. Gorana Bilogrivića, knjiga nudi nove interpretacije te se temelji i na rezultatima najnovijih, dijelom još i neobjavljenih, istraživanja
U velikoj dvorani Hrvatskog povijesnog muzeja održano je 11. lipnja predstavljanje nove knjige uglednog povjesničara dr. sc. Nevena Budaka “Hrvatska povijest od 550. do 1100. godine”. Riječ je o desetoj knjizi iz serije Hrvatska povijest od planiranih dvadeset. Kako smo čuli na predstavljanju od mlađih povjesničara dr. sc. Trpimira Vedriša i dr. sc. Gorana Bilogrivića, knjiga nudi nove interpretacije te se temelji i na rezultatima najnovijih, dijelom još i neobjavljenih, istraživanja.
– U knjizi se obrađuje ranosrednjovjekovno razdoblje koje se uvriježeno smatra zlatnim dobom hrvatske povijesti i državnosti, a svakako se radi o razdoblju u kojem svaki pomak u saznanjima izaziva neku emociju, kao što smo to vidjeli u nedavnoj raspravi oko Višeslavove krstionice – rekao je dr. Vedriš u uvodnom izlaganju te nastavio objašnjenjem zbog čega se u knjizi obuhvaća razdoblje već od 550. godine, a ne od znamenitog “stoljeća sedmog”. Nacionalna povijest ne počinje doseljenjem na ovo područje, isto tako hrvatska povijest nije samo povijest Hrvata. Raspravom o etnogenezi dovodi se u pitanje i vrijeme doseljenja, a tako i dosadašnji stereotipi. Stalna nova otkrića dovode nas do zaključka kako više ništa što smo prije prihvatili kao činjenicu zapravo nije sigurno – rekao je dr. Trpimir Vedriš.
U nastavku je dr. Goran Bilogrivić dodao kako je autor u knjizi iskazao neslaganje s onim zaključcima koji na temelju teze kako su Hrvati gubili dijelove teritorija koje su u početku naseljavali pa su zbog toga povijesnim gubitnicima. Središnja je tema ove knjige formiranje ranosrednjovjekovnog hrvatskog identiteta. No, mi smo ti koji smo pripisivali identitet ne znajući što je zapravo o sebi mislio onaj kojemu smo ga pripisali. Zato je važan uglednik pronađen u Vaćanima kod Skradina za kojeg se temeljem antropološke analize ljudskih ostataka smatra da je ovamo stigao s Cipra ili možda s Levanta kao i karolinškodobno nalazište Bojna kod Gline – rekao je dr. Bilogrivić. Naravno, kako već stoji u najavi knjige koja izlazi u izdanju Leykam Internationala, posebna se pozornost posvećuje razdoblju onoga što se često voli zvati mračnim stoljećima, dakle 7. i 8., stvaranju i širenju hrvatskog etničkog identiteta, formiranju političke vlasti Hrvata i njihovu pokrštavanju, društvenom razvitku, crkvenoj organizaciji i kulturi kao pokretaču društvenih odnosa. Budak je u ovoj knjizi napustio uobičajene vremenske odrednice zasnovane na dinastičkoj povijesti, premjestio je težišta s političke povijesti na društvenu i kulturnu, drugačije poima i interpretira etničke identitete, uspostavlja ravnotežu između obuhvata cjelokupnog hrvatskog povijesnog prostora i isticanja regionalnih razlika, pri čemu je originalnost i u interdisciplinarnosti zasnovanoj na suvremenoj metodologiji autorskog pristupa. (www.vecernji.hr)”””””””””””””””””””””””