Osam tematskih cjelina HIZ-a sadrži 32 autorska priloga koji sadržajno problematiziraju vrlo raznorodnu građu o hrvatskim zajednicama u prekooceanskim zemljama i EU susjedstvu
Ovogodišnji Matičin godišnjak 11. veljače u Zagrebu predstavili su ravnatelj HMI-ja mr. sc. Marin Knezović, prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, etnologinja hrvatskih korijena iz Argentine Paola Gadže te urednica Vesna Kukavica. Promociju je moderirala voditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine Ljerka Galic.
Hrvatski iseljenički zbornik 2015. sadrži 32 autorska priloga, a sadržajno, u 8 tematskih cjelina – uz sažetke na španjolskom i engleskom jeziku -povezuje 30 zemalja svijeta i 4 kontinenta. Već tradicionalne tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost i Nove knjige problematiziraju vrlo raznorodnu građu o hrvatskim zajednicama u prekooceanskim zemljama i EU susjedstvu.
Zbornik u žarište interesa ove godine uvodi hrvatsko iseljeništvo iz Buenos Airesa i Rosarija, donoseći migrantska iskustava u oba smjera koja su znalački opisale ovogodišnje promotorice Zbornika Marijeta Rajković Iveta i Paola Gadže. Dosad nepoznata stradanja Hrvata za australske zlatne groznice opisao je Walter F. Lalich, njemački epilog olovnih vremena Gojko Borić a useljeničke stigme našijenaca u Južnoj Australiji Vesna Drapac. Nadalje, pregled prošlogodišnjih kulturnih zbivanja u domovini, uz portret književnice Irene Vrkljan, dala je Helena Sablić Tomić. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske – središnje upravno tijelo RH za odnose s Hrvatima izvan domovine – predstavili su Milan Bošnjak i Žana Ćorić, a 3. Hrvatske svjetske igre – projekt HSK-a Ivana Rora. Tomislav Žigmanov suvereno upoznaje s glavnim kulturnim obilježjima suvremene hrvatske zajednice u Vojvodini. Lidija Cvikić, Lada Kanajet Šimić i Tamara Turza Bogdan autorice su napisa o hrvatskim izvandomovinskim školama Amerike i Kanade – HIŠAK-u. O prozi Nede Mirande Blažević Krietzman iz SAD-a piše Denis Derk, a o amsterdamskim vinjetama pjesnikinje Sanje Percele Sanja Vulić. O čileanskom dramatičaru, redatelju i glumcu Domingu Mihovilovicu Rajcevicu Tessieru piše hispanistica Željka Lovrenčić, a australsku Croatian Studies Foundation (1984.) predstavlja Luka Budak, ravnatelj HS na Sveučilištu Macquarie. O književniku, jezikoslovcu i političaru Ivanu Mažuraniću (1814.-1890.) piše Marijan Lipovac, a Estela Banov o putopisu Ante Tresića Pavičića pod naslovom Preko Atlantika do Pacifika. Život Hrvata u Sjevernoj Americi – putopisna, estetska, ekonomska i politička promatranja. Narodni sabor u Chicagu 1915. tema je povjesničara Ivana Čizmića. Isječke iz prošlosti Hrvatske bratske zajednice, nakon 120 godina djelovanja, donosi Tihomir Telišman. O publicističkoj ostavštini Karla Mirtha govori napis Ive Buljan. Profesor na prvoj Katedri hrvatskog jezika i kulture na Sveučilištu Waterloo u Kanadi Vinko Grubišić piše o prijateljstvu i suradnji s književnikom, urednikom Hrvatske revije Vinkom Nikolićem. Janko Herak u svom članku sabire nove leksikografske prinose o vrhunskim hrvatskim znanstvenicima iz iseljeništva. O novim knjigama u zborniku pišu Željko Holjevac Constructing Yugoslavia: A Transnational History Vesne Drapac a o knjizi Gradišćanskohrvatske panonske teme Roberta Hajszana, u izdanju HMI-ja, Vesna Kukavica. Urednica Vesna Kukavica dosada je uredila 16 svezaka Matičina ljetopisa, koji opsežu 6440 stranica i u kojima je objavljivalo 512 autora. Zbornik 2015. obuhvaća radove 35 autora, a među već spomenutima i članke Bože Skoke, Davora Gjenera, Marine Gabelice, Antonije Zaradije Kiš, Dražena Klinčića, Ivana Goluba, Marina Ivanovića i Tanje Rudež.
Urednica Vesna Kukavica dosada je uredila 16 svezaka Matičina ljetopisa, koji opsežu 6440 stranica i u kojima je objavljivalo 512 autora. U svome obraćanju prisutnima istakla je kako su istraživanja i članci autora za nju iznimno poticajni za virtualno putovanje od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike te Australije i Novoga Zelanda. Zbornik, kaže Kukavica, obiluje zanimljivim životnim pričama hrvatskih iseljenika i povratnika a potka svakog priloga, kroz pojedinačne sudbine zrcali dvije pojave: suvremenu mobilnost hrvatskih građana s jedne strane, te s druge, migrantske prakse 21. stoljeća – znanstvenika, umjetnika, ali i običnih pečalbara. Posebna pozornost u izboru kulturnih i duhovnih sadržaja iz domovine usmjerena je na digitaliziranu kulturnu baštinu RH koja se može pretraživati online, hrvatsku dječju književnosti dostupnu na novim medijima i internetu te jezičnim tehnologijama.
Tekst: Diana Šimurina Šoufek; Fotografije: Snježana Radoš
