Odvjetnica Carolina Nevenka Goić Borojević članica je Demokršćanske stranke i pripada trećoj generacija hrvatskih iseljenika u Čileu
Velika iseljenička hrvatska zajednica u Čileu ima značajnu ulogu u gospodarskom, društvenom i političkom životu te daleke i moćne južnoameričke zemlje, što potvrđuje i najnoviji podatak da je među predsjedničkim kandidatima na skorim izborima za šefa te zemlje i Carolina Goić, čileanska odvjetnica hrvatskih korijena.
Carolina Nevenka Goić Borojević rođena je 1972. godine u Puerto Natalesu, u obitelji Pedra Goića Karmelića i Mary Borojević Jutronić, koji pripadaju drugoj generaciji hrvatskih iseljenika u Čileu. Nećakinja je Alejandra Goića, biskupa Rancagua i potpredsjednika biskupske konferencije Čilea. Po zanimanju je odvjetnica. Članica je Demokršćanske stranke, na čijoj je listi 2005. godine ušla u čileanski parlament, a mjesto u parlamentu izborila je i na izborima 2009. godine.
Na predsjedničkim izborima, sedmim od okončanja diktature Augusta Pinocheta, koji će se uz parlamentarne i lokalne izbore održati 19. studenoga, Goić je kandidatkinja Demokršćanske stranke, iako, sudeći po anketama, s potporom od samo nekoliko postotnih poena zasad ima samo simbolične izglede za osvajanje predsjedničke funkcije. Kako nitko od osam vodećih kandidata i kandidatkinja ne dobiva više od 50 posto, čileanski će birači predsjednika najvjerojatnije izabrati u drugom krugu. Pobjednik predsjedničkih izbora naslijedit će Michelle Bachelet, popularnu predsjednicu koja predvodi koaliciju lijevog centra i koja je prvi put izabrana za predsjednicu Čilea 2006.
Predsjednica Bachelet imenovala je u svoj kabinet u prvom mandatu dvoje ministara hrvatskih korijena, ministricu ekonomije Ingrid Antonijević i ministra obrazovanja Martina Žilića, čime je još jednom potvrđen visoki ugled i utjecaj što ga hrvatska iseljenička zajednica uživa u toj zemlji.
Hrvatska iseljenička zajednica u Čileu donekle se razlikuje od drugih hrvatskih iseljeničkih zajednica. Riječ je o emigraciji staroj stotinjak i više godina, koja se iz Dalmacije koja je tada bila pod vlašću Austrije odselila koncem pretprošlog i početkom prošlog stoljeća, i to uglavnom, čak 90 posto, s otoka Brača. No bez obzira na sve identitetske dileme čileanski Hrvati uspjeli su se u Čileu istaknuti svojom sposobnošću i marljivošću. Kada je riječ o drugoj i trećoj generaciji hrvatskih iseljenika, uglavnom se radi o odlično obrazovanim ljudima, koji su potpuno integrirani i nalaze se po svim važnijim institucijama zemlje, značajno utječući na ukupan razvoj Čilea, što, uostalom, potvrđuje i predsjednička kandidatura Caroline Goić.
(Denis Romac, Novi list)