Predavanje na temu hrvatske leksikografiji s osvrtom na Leksikografski zavod Miroslav Krleža i njegova izdanja, te vezu leksikografskih djela s očuvanjem i jačanjem hrvatskoga identiteta Ljubas je održala u Baka Gallery Cafeu u Torontu
Almae Matris Croaticae Alumni – Toronto ugostila je 23. ožujka hrvatsku jezikoslovnu kroatisticu i leksikografkinju Vlatku Štimac Ljubas. Predavanje na temu hrvatske leksikografiji s osvrtom na Leksikografski zavod Miroslav Krleža i njegova izdanja, te vezu leksikografskih djela s očuvanjem i jačanjem hrvatskoga identiteta Ljubas je održala u Baka Gallery Cafeu u Torontu. Uz članove AMCA-e, nazočili su mu i svi zainteresirani. Predsjednik AMCA grupe Toronto Krešimir Mustapić u uvodu je predstavio predavačicu Vlatku Štimac Ljubas, zaposlenu u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža i redakciji Hrvatske enciklopedije te urednicu na mrežnome izdanju.
Inače, ova leksikografkinja već dugo proučava hrvatsko modno-odjevno nazivlje, što je bila i njezina doktorska teza, a objavila je dvije i knjige: Hrvatsko modno-odjevno nazivlje i O riječima, leksikografski. Piše recenzije i prikaze, znanstvene i stručne radove te sudjeluje na međunarodnim skupovima i kongresima, uglavnom člancima s područja leksikologije i leksikografije te novije povijesti hrvatskog jezičnog standarda.
Na početku predavanja AMCA grupi Toronto darovana su zavodska izdanja Hrvatski opći leksikon, Hrvatski mjesni rječnik te vodič Hrvatska: zemlja i ljudi (objavljen na dvama jezicima u povodu ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju) koja su izazvala prilično zanimanje.
Nakon kratkoga predstavljanja povijesti hrvatske rječničke leksikografije u predavanju, ali i na slajdovima, gošća se posebno zadržala na izradbi jednojezičnoga rječnika. Uslijedila su pitanja publike koja su se odnosila uglavnom na najnovije promjene u jeziku te utjecaje drugih jezika. Slušatelji su potaknuli živu raspravu u koju se uključio i profesor Vinko Grubišić. Naglasio kako u hrvatskoj lingvistici ne postoji tako opširno područje struke kao što je leksikografija jednog naroda, a kao posebnu je zanimljivost spomenuo dva hrvatska leksikografska djela: dvosveščani Broz-Ivekovićev „Rječnik hrvatskoga jezika“ (1901.), koji je danas mogao imati dvadeset i koje izdanje, uvijek čuvajući ispravan naziv, a sadržaj je mogao biti potpuno u skladu s hrvatskim jezikom. Drugi je Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (1881. – 1976.) u 23 sveska, koji je, upotpunjen i pročišćen – mogao danas biti uzorno hrvatsko rječničko djelo, smatra Grubišić.
Na kraju predavanja, predsjednik AMCA grupe Toronto predao je gošći dar – monografiju o Kanadi .
Predavanje Štimac Ljubas podržao je i Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske putem javnoga natječaja što je dobar primjer suradnje dviju institucija (AMCA grupe Toronto i Ureda), domovinske i iseljene Hrvatske.
Tekst: Ana Bačić