Praktische Grammatik der kroatischen Sprache autora Ivana Rončevića je sustavni pregled hrvatskoga jezika odnedavno dostupna čitateljima u Austriji. Recenzenti su filolozi prof. dr. sc. Ivo Pranjković s Odjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta i doc. dr. sc. Željka Macan s Odsjeka za kroatistiku Sveučilišta u Rijeci
Ovih je dana u Austriji objavljena Praktische Grammatik der kroatischen Sprache / Praktična gramatika hrvatskog jezika autora Ivana Rončvića. Nakladnik je E. Weber Verlag GmbH iz Željeznog. Recenzenti su naši ugledni filolozi prof. dr. sc. Ivo Pranjković s Odjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta i doc. dr. sc. Željka Macan s Odsjeka za kroatistiku Sveučilišta u Rijeci, a predgovor ovom korisnom gramatičkom priručniku napisala je njena kolegica doc. dr. Nikolina Palašić. Lekturu potpisuje mag. Sandra Husanović s Alpen-Adria-Universität iz Klagenfurta, dok je grafičko oblikovanje knjižnog bloka i korica priredio Peter Behofsits.
Posrijedi je dvojezični priručnik za nastavu hrvatskog kao stranog jezika, a njegova se praktična prilagodba u podučavanju inojezičnoga hrvatskoga ogleda u sustavnom pregledu svih važnih gramatičkih pravila za dobro gramatičko znanje hrvatskog jezika. Naš renomirani jezikoslovni kroatist prof. dr. sc. Ivo Pranjković u svojoj je recenziji istaknuo vrline najnovijeg Rončevićeva priručnika koje se očituju u uvrštenim primjerima s pouzdanim akcentima, bez obzira na to što studenti na početku učenja teško usvajaju naglasnu problematiku riječi u okviru hrvatske ortoepske norme. Posebno vrijednim smatra se označavanje naglasaka na dugim refleksima jata (npr. lijêk ili vrijéme) jer su u skladu sa stvarnim izgovorom, a nisu u maniri tzv. maretićevske norme koja udaljuje izgovor od izvornoga hrvatskoga jezika. Gramatika je sadržajno i strukturno određena kako osobinama hrvatskoga jezičnog sustava, tako i potrebama nastave jezika, a njezin autor nastoji, na temelju vlastitog iskustva i metodičkih spoznaja dodirnog jezikoslovlja, predvidjeti sve moguće poteškoće koje bi mogle nastati u gramatičkom učenju stranih jezika. Stoga je ova knjiga prikladna za upotrebu u školama i na sveučilištima u kontekstu početne i napredne nastave hrvatskog jezika kao podsjetnik na glavna jezična pravila. Ova knjiga temelji se na aktualnom stanju istraživanja jezikoslovne kroatistike i uključuje pretežno fonološka i morfološka pravila koja su predstavljena na jednostavan i istodobno vrlo kompetentan način – razumljiv učenicima iz germanofone sredine. Recenzenti smatraju da je priručnik vrijedan, te kompetentno, jasno i pregledno pisan.
Ovu Praktičnu gramatiku hrvatskog jezika možete naručiti putem interneta:
https://www.heyn.at/list?back=1208c20fc9568790f4f3e4d2666f5a47&xid=37687684.
Ovo izdanje Praktične gramatike hrvatskoga jezika pojavljuje se nakon Rončevićeva priručnika usredotočenog na gradišćanskohrvatsku jezičnu normu. Podsjetimo, Praktična gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika (2017.) naišla na dobar prijem kod najšireg kruga čitatelja, a posebno se priručnik svojom jasnoćom dopao mladim ljudima, učenicima i studentima. Ista se knjiga (drugo dopunjeno izdanje) slavista i jezikoslovnog kroatista Ivana Rončevića od ove akademske godine nalazi i u školskom programu Republike Austrije te se može koristiti za podučavanje gradišćanskohrvatskoga jezika na srednjim školama kao i donjim razredima viših škola opće naobrazbe po austrijskom obrazovnom sustavu. Autor, magistar Ivan Rončević, je afirmirani mladi predavač hrvatskog, bosanskog i srpskoga jezika pri Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču, te hrvatskoga jezika na Stručnoj visokoj školi – Studijskom centru u Željeznom.
Uz predanost podučavanju spomenutih slavenskih jezikā autor na Sveučilištu u Beču piše svoju doktorsku disertaciju pod mentorstvom prof. dr. sc. Ružice Pšihistal iz Osijeka i prof. dr. sc. Anne Kretschmer iz Beča na temu Folklorni deseterački dvostisi u Slavoniji (u kontekstualnom i funkcionalnom pogledu) za koju je zadnje četiri godine provodio terenska istraživanja u 35 slavonskih sela. Svojim sudjelovanjem na znanstvenim skupovima, kao i gostujućim predavanjima na sveučilištima u Osijeku, Rijeci i Zadru magistar Rončević nastoji podijeliti stečeno znanje i istraživačke spoznaje o tradicijskim napjevima u Slavoniji, među kojima se izdvaja bećarac, uvršten na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Rončevićev priručnik je poticaj daljnjoj afirmaciji hrvatskoga kao jednog od 24 službena jezika zajedničke nam Europske unije, jezika jedne bogate kulture i književnosti, jezika poslovnoga svijeta i diplomacije. Kada je riječ o učenju hrvatskoga jezika zainteresiranih učenika iz germanofone zajednice, koja inače doseže 130 milijuna izvornih govornika diljem Starog kontinenta, situacija u Austriji nalikuje situaciji u Njemačkoj, no s jednom važnom razlikom. Ponuda učenja hrvatskoga jezika na osnovnoškolskim i srednjoškolskim razinama razgranata je kao i u susjednoj Njemačkoj, s time da se u njemačkim školama uči i poučava hrvatski jezik, dok se u Austriji uglavnom još uvijek poučava BKS (Boschnisch/Kroatisch/Serbisch), osim u Gradišću gdje je u ponudi isključivo hrvatski jezik/gradišćanskohrvatski jezik. Najveći broj učenika kojima njemački nije materinski jezik školuje se u Beču čak 49%, dok se u Gradišću ta brojka kreće malo iznad 15%.
U Austriji je nastava materinskoga jezika uvedena 1972. godine (jasno, gradišćansko-hrvatskog desetljećima ranije) i ona je imala cilj pripremiti djecu gostujućih radnika za povratak u federalne republike bivše Jugoslavije. No, povratka potomaka nije bilo pa se i svrha nastave promijenila te je 1992. nastava materinskoga jezika integrirana u austrijski obrazovni sustav. Danas se ona izvodi prema osobnom izboru učenika i roditelja u nekoliko različitih modela.
Na visokoškolskim razinama situacija je također slična onoj u Njemačkoj, što znači da su u studije slavistike integrirane katedre za tzv. BKS jezik. Hrvatski jezikoslovci očito imaju još puno posla kad je u pitanju poučavanje našega jezika, a ne nepostojećeg BKS jezika! S ponosom možemo reći da je preklanjske akademske godine 2017./18. učinjen prvi korak nabolje te je na Visokoj pedagoškoj školi Gradišće u Željeznom zahvaljujući vrijednoj prof. dr. sc. Andreji Zorki Kinda-Berlakovich započela s radom Katedra za hrvatski jezik/ gradišćanskohrvatski jezik s ciljem izobrazbe učitelja koji će podučavati u nastavi na hrvatskome jeziku diljem Austrije. Osnutak spomenute Katedre još je značajniji uzmemo li u obzir da je ona prva ne samo u Austriji, nego na cijelome njemačkome govornom području. Zaključno, potencijalni krug čitatelja ove praktične gramatike kreće se u tisućama tamošnje djece hrvatskih korijena sudeći prema statističkim podaci prikupljeni u povodu Dana materinskoga jezika (Viertel der Schüler spricht andere Umgangssprache als Deutsch: https://derstandard.at/2000052938033/Knapp-ein-Viertel-der-Schueler-mit-anderer-Umgangssprache-als-Deutsch)
na razini cijele Austrije. Prema tim podacima njemački jezik nije materinski za 263.000 austrijskih učenika. Od toga oko 33.000 učenika sudjeluje u bogatoj ponudi učenja materinskih jezikā (koja nudi čak 22 jezika) u austrijskim osnovnim, ali i srednjim školama. Hrvatski kao materinski jezik navelo je tako 13.483 učenika kojima će ovaj priručnik biti itekako koristan. Gramatike gradišćanskohrvatskoga jezika (1. izdanje 2017. godine, a 2. dopunjeno izdanje – za škole u Gradišću je bilo ove godine). Prezentacija knjige planirana je u Beču za studeni 2019. godine.
Tekst: Vesna Kukavica
