Švedsku – zemlju obrazovanja i prekvalifikacije u HMI je, uz predsjednika Hrvatsko-švedskog društva Zagreb prof. Mirka Hrupelja i pjesnika Zdravka Odorčića, predstavila pjesnikinja, međunarodna aktivistica UN-a i UNICEF-a i povratnica Slavica Božičević
Izlaganje, razgovor i izložbu „Švedska – zemlja obrazovanja i prekvalifikacije“ u HMI je 12. siječnja, uz sugovornike – predsjednika Hrvatsko-švedskog društva Zagreb prof. Mirka Hrupelja i pjesnika Zdravka Odorčića, održala pjesnikinja, međunarodna aktivistica UN-a i UNICEF-a i povratnica Slavica Božičević. Pozdravno slovo prisutnima je uputio ravnatelj HMI Marin Knezović, a moderatorica događanja bila je Ljerka Galic, voditeljica Odsjeka iseljeničke baštine. O prijateljstvu sa Slavicom Božičević rođenom na Susretima pjesnika u slavonskim Rešetarima govorila je tajnica HMI Diana Mašala-Perković.
U prvom ovogodišnjem susretu u Matici, u 65. godini njenog neprekinutog djelovanja, o svojim pjesničkim, promotorskim, humanitarnim i inim aktivnosti okupljenoj publici pričala je Zagrepčanka (1937.) Slavica Božičević. Godine 1987. otišla je u Švedsku, i to nakon trideset i dvije godina rada u laboratoriju za transfuziju na Rebru. Svoj drugi dom pronašla je u Jönköpingu, gradu na slikovitom jezeru Väter, drugom po veličini u Švedskoj. U 51. godini života dobila je stipendiju za ekološku medicinu na Umeo univerzitetu. Diplomirala je na temu Elektromagnetizam i čovjekovo zdravlje. Osim što je radila kao predavač, položila je i ispit za sudskog tumača. Tri godine radila je na Radio Jönköpingu, kao voditeljica kulturnoga i dječjega programa i šest u tamošnjem amaterskom kazalištu. U hrvatsku se vratila prije pet godina, a pjesme je objavljivala u Školskim novinama, Kaju, Vikendu, Areni, Vjesniku, Glasu Istre. Jednako, u švedskim novinama i kulturnim listovima, npr. u „Hrvatskom glasniku“ u Gőteborgu. Godine 1990. njene pjesme dospijevaju u Pjesme, zbirku pjesama izdavača KK Studenac, potom u zbirku Ett öppet főnster, izdavača Symposion iz Stockholma. Godine 1992. slijedi uvrštavanje u Lunch lyrik, Jönkőpings kommun, zbirku poezije na švedskom. Od godine 1992. do 1994. prevodi sa švedskoga u ulozi certificiranoga sudskoga tumača. Godine 1993. nagrađena je na Poetry slamu u Jönkőpingu, a 1998. sudjeluje na Susretu pjesnika KLD Rešetari u Hrvatskoj. Od godine 2001. do 2014. objavljuje pjesme u izdanju KLD Rešetari, a potom i Kulture snova i Susreta riječi u Bedekovčini. Izdala je zbirke pjesama Otvoreni prozor, Samo sam žena i Kaskade života. Članica je MH, KLD Rešetari, Kluba poezije Kultura snova iz Zagreba i voditeljica Kulturnog kruga Rovinj. Sada živi i djeluje u Rovinju pišući kratke priče, eseje i poeziju.
Priču o Švedskoj, Šveđanima i svima koji su u njoj našli novi dom pomogao joj je ispričati i Osječanin Odorčić, pjesnik koji živi i radi u Zagrebu. Pridružio mu se i prof. Mirko Hrupelj, koji je živio je u Švedskoj 8,5 godina kao glazbenik, studirajući švedski jezik i skandinavsku književnosti. Početkom devedesetih odlazi u Veleposlanstvo RH u Stockholm kao savjetni k, a potom postaje autor Švedsko-hrvatskoga rječnika koji je izdan i tiskan u Švedskoj 2001, a poslije i Hrvatsko-švedskog rječnika u izdanju Školske knjige.
Zanimljiva, prebogata Slavičina životna priča bila je popraćena i čitanjem poezije na hrvatskom i švedskom jeziku, a okupljanje je završilo darivanjem Matičine gošće. Puno toga neizrečenoga, ali vidljivog na panoima u dokumentarističkoj izložbi svima zainteresiranima će pokazati kako se grade mostovi među zemljama, i još više ljudima. Slavica Božičević je najprije Šveđanima približila Hrvatsku, njene ljude i običaje a nadalje će to činiti u obrnutom smjeru. Švedska, sigurni smo, više neće ni Hrvatima u domovini biti daleka i nepoznata zemlja.
Tekst: Diana Šimurina-Šoufek; Fotografije: Hrvoje Salopek
