„Ovaj Leksikon, u kojem su zajedno predstavljeni živući pisci i izvornjaci, nije savršen, ako smo nekoga propustili sigurno nije bilo namjerno. Leksikon nije muzejski eksponat, ovo je samo jedna baza za generacije koje dolaze i koje će proširiti ovaj leksikon živih pisaca.“
U svečanom ozračju Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, 18. ožujka 2025. godine promoviran je “Leksikon hrvatskih pisaca i izvornjaka Bosanske Posavine” spojivši književnost i bogatu folklornu tradiciju Posavine. Organizator ovog značajnog kulturnog događaja bila je Udruga Hrvata Bosanske Posavine „Cekin“ koja je i nakladnik Leksikona. Urednik Leksikona je prof. Đuro Vidmarović, hrvatski književnik, a tiskan je uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Prije same promocije, u samom srcu Zagreba, kraj spomenika banu Jelačiću, Posavljaci u tradicionalnim narodnim nošnjama zapjevali su i zaplesali uz zvuke šargije, donoseći dašak rodnog kraja u metropolu. Ovaj spoj književne i kulturne baštine bio je poseban trenutak i za Društvo hrvatskih književnika, koje ove godine obilježava 125. obljetnicu postojanja.
Promociju je otvorio tajnik Društva hrvatskih književnika Matija Štahan, poželjevši dobrodošlicu brojnim uzvanicima, među kojima su bili predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatske matice iseljenika, Matice hrvatske, te mnogi istaknuti književnici, Posavljaci i njihovi prijatelji.
Glazbeni ugođaj upotpunili su uz šargiju i pjesmu grupe Brnjić i Gogić, dok su mladi iz “Kluba Hrvata iz BiH Rugvica” i “Veseli Posavljaci” iz Zagreba predstavili bogatu folklornu baštinu Posavine.
“Kao što je Leksikon hrvatskih pisaca i izvornjaka Bosanske Posavine dio hrvatske književne baštine, ovaj folklor je jedinstven u hrvatskom korpusu. Prognani i raseljeni diljem svijeta Posavljaci su sačuvali svoju baštinu,“ kazao je prof. Đuro Vidmarović najavljujući nastup mladih folkloraša.
Predsjednik Udruge Hrvata Bosanske Posavine „Cekin“ Ilija Guberac zahvalio je svim suradnicima koji su doprinijeli nastanku Leksikona, posebno ističući idejnog pokretača Leksikona Peju Šimića, ali i Peju Gašparevića, Petra Kneževića i dr. sc. Ivanu Šustek koji su dali veliki doprinos uređivanju Leksikona.
“Govorim kao izvornjak, izvorna pjesma u Posavini je misterij koji se pjeva nadarenošću, uči bez knjige, a svira bez nota. Moj pokojni brat Ilija i ja smo tu izvornu pjesmu izvukli iz anonimnosti i pokazali svijetu. Mladima ostaje da je i dalje istražuju,“ kazao je Marko Begić, koji se s bratom Ilijom smatra najuspješnijim i najpopularnijim pjevačem izvorne glazbe Hrvata iz Bosanske Posavine.
Pejo Šimić, idejni pokretač Leksikona, podsjetio je kako je zamisao o Leksikonu nastala prije više od 25 godina. “Kada je prošle godine izašao novi Leksikon hrvatskih književnika Herceg Bosne, ponukalo me da pokušamo još jednom. Obratio sam se svom dragom prijatelju Đuri Vidmaroviću koji je prihvatio primiti se ovog velikog posla i velikog istraživanja. Krenuli smo od nule i došli smo do 61 pisca i 31 izvornjaka. Naime, tijekom rada na leksikonu pisaca predložio sam da napravimo Leksikon gdje bi rame uz rame išla pisana riječ i narodno stvaralaštvo i naravno da podrška nije izostala. Nije bilo lako pronaći sve te grupe, Petar Knežević je zaista uložio veliki trud da to okupimo i stavimo između ove dvije krasne plave korice. Ovaj Leksikon, u kojem su zajedno predstavljeni živući pisci i izvornjaci, nije savršen, ako smo nekoga propustili sigurno nije bilo namjerno. Leksikon nije muzejski eksponat, ovo je samo jedna baza za generacije koje dolaze i koje će proširiti ovaj leksikon živih pisaca,“ kazao je Šimić.
Urednik Leksikona i član DHK, prof. Đuro Vidmarović, ističući značaj ovog djela za hrvatsku književnu baštinu kazao je: „Rad na ovoj knjizi treba nastaviti. Pejo i ja to ne možemo, ako će se javiti mlađe snage pa da dademo dodatni obogaćen leksikon novim imenima i onima do kojih nismo došli. Uz to, trebalo bi objediniti sve pisce i književnike, uključujući i one koji više nisu među nama.“
Vidmarović je objasnio kako su namjerno odabrali naziv ‘pisci’, jer je pojam pisac širi od pojma književnik i da su se ograničili samo na književnike, morali bi primijeniti stroge kriterije i izdvojiti samo profesionalne stvaratelje.
„Dragi Posavljaci, možete biti ponosni, mi smo na vas ponosni. Svoj rodni kraj nikad nemojte zaboraviti, svoju pjesmu, šargiju, svoje običaje, ono što čini vaš narodnosni identitet,“ zaključio je prof. Vidmarović.
Tekst: Snježana Radoš