O svojim vezama s hrvatskom književnošću i budućnosti tih veza govorit će sjajni pisci iz Čilea Oscar Andres Barrientos Bradašić i Andres Morales Milohnic, te profesor i istraživač Milan Puh iz Brazila
Treći Svjetski festival hrvatske književnosti, koji se bavi položajem hrvatskih književnika u zemljama u kojima žive i njihovim vezama s matičnom književnosti, počeo je 15. studenoga 2021. u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/svjetski-festival-hrvatske-knjizevnosti1.
U sklopu svečanog otvorenja festivala nazočnim književnicima, od Čilea do bližeg europskoga susjedstva, obratio se u ime Hrvatske matice iseljenika njezin ravnatelj profesor Mijo Marić, čestitavši Stjepanu Šešelju i cijelom festivalskome povjerenstvu uspješnu organizaciju 3. Svjetskog festivala hrvatske književnosti, koji će u višednevnom programu do 17. studenoga donijeti obilje zanimljivih poetskih izlaganja. Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora.
U ime pokrovitelja nazočne je pozdravila predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zastupnica Zdravka Bušić, dok se dr. sc. Milan Bošnjak obratio u ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine te književnik Miro Gavran u ime Matice hrvatske. U ime festivalskog povjerenstva govorila je istaknuta hispanistica i književnica dr. sc. Željka Lovrenčić. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, profesor Mijo Marić posebno je pohvalio inicijatore ove ideje, koja okuplja pisce naših korijena izvan Lijepe Naše i one koji stvaraju književna djela u matičnoj zemlji, kao što su to činili i njegovi prethodnici davne 1989. kada je upravo u Društvu hrvatskih književnika, prije pada Berlinskoga zida, održan prvi legendarni susret hrvatskih pisaca s obje strane granice.
„Demokratske promjene u Hrvatskoj donijele su slobodu umjetničkog stvaralaštva i demokratizaciju cjelokupnog društva, čija institucionalna izgradnja tijekom proteklih 30 godina omogućuje da se ovakav Svjetski festival hrvatske književnosti održava u kreativnom ozračju“ istaknuo je ravnatelj Marić, dodavši „kako većina upućenih čitatelja hrvatske književnosti s obje strane granice zna da su brojni pisci hrvatskoga podrijetla u prekooceanskoj dijaspori višekulturne umjetničke osobnosti – što smatra bogatstvom hrvatske kulture na globalnoj razini“.
Također, ravnatelj Marić je istaknuo „kako HMI od svog osnutaka podupire prijevode etabliranih pisaca hrvatskih korijena španjolskog i engleskog govornog područja“.
S tim se složio i književnik Đuro Vidmarović, član Upravnog vijeća HMI-ja i organizacijskog povjerenstva 3. Svjetskog festivala hrvatske književnosti, prisjetivši se da je sve i počelo prijevodom romana Amelije Batistich s Novoga Zelanda „Pjevaj vilo u planini“, koji je objavio ondašnji Matičin urednik Ivo Smoljan. Izrazio je nadu da će mlađi naraštaj stručnjaka nastaviti njegovati inozemnu Croaticu, istaknuvši doprinos dr. sc. Milana Bošnjaka. Festivalski program prati i naša vodeća kroatologinja i esejistica dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija, koja će izlagati 16. studenoga. Podsjetimo, na Festivalu nastupa više od 30 istaknutih autora!
O svojim vezama s hrvatskom književnošću i budućnosti tih veza govorit će sjajni pisci iz Čilea Oscar Andres Barrientos Bradašić i Andres Morales Milohnic, te profesor i istraživač Milan Puh iz Brazila.
Ukupno pozvanih sudionika iz Hrvatske i BiH je tridesetak, među kojima su Ivan Aralica, Luko Paljetak, Stanka Gjurić, Đuro Vidmarović, Slobodan Prosperov Novak, Željka Lovrenčić, fra Miljenko Stojić, Hrvoje Hitrec i drugi.
Tekst : Vesna Kukavica
Foto: HINA
