Škola je okupila 25 polaznika iz europskih i prekomorskih zemalja i četvero stipendista koji su došli sa Sveučilišta u Torontu (Kanada), Sveučilišta u Udinama (Italija), sa sveučilišta Pontificia Universidad Catolica de Chile (Čile) i Szechenyi Istvan University (Mađarska).
U Zagrebu je 22. srpnja svečanom podjelom diploma na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu završila ovogodišnja četverotjedna Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Sveučilišta u Zagrebu.
Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski jezik.
Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture ove je godine okupila 25 polaznika iz europskih i prekomorskih zemalja (9 europskih i prekomorskih zemalja (Australija, Kanada, Argentina, Venezuela, Čile, SAD, Mađarska, Italija, Njemačka) te je i brojnošću pokazala da je ovaj stručno profilirani program prepoznatljiv u akademskih i drugim krugovima kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Školu je polazilo i četvero stipendista sa Sveučilišta u Torontu (Kanada), Sveučilišta u Udinama (Italija), sa sveučilišta Pontificia Universidad Catolica de Chile (Čile) i Szechenyi Istvan University (Mađarska).
Kao i svake godine, polaznici su bili raspoređeni u skupine prema jezičnome predznanju, a skupine su se ove godine zvale Kaciola, Paljak, Šeflja i Grabljača. Akademski je program obuhvaćao 110 školskih sati nastave, 95 sati obavezne nastave i 15 sati dodatne nastave. Jezična se nastava sastojala od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati.
Osim akademskog jezičnog programa, studenti su sudjelovali u programu kulture. Na samome su početku bili upoznati s hrvatskim identitetom i promocijom, a slijedila su predavanja o hrvatskoj povijesti od kojih je jedno, ono o Domovinskome ratu, organizirano u Hrvatskom povijesnom muzeju. Večernja događanja bila su obogaćena raznim kulturnim događanjima, poput posjeta Hrvatskom narodnom kazalištu i operi Ero s onoga svijeta, noćne ture po Zagrebu Tajne Griča, koncerta Ladarica i orkestra ansambla Lado te zajedničke svečane večere u Caffe baru Matis pri Hrvatskoj matici iseljenika. Osim programa u Zagrebu, za studente su organizirani studijski izleti u Hrvatsko zagorje i Plitvička jezera.
Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski jezik.
Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture ove je godine okupila 25 polaznika iz europskih i prekomorskih zemalja (9 europskih i prekomorskih zemalja (Australija, Kanada, Argentina, Venezuela, Čile, SAD, Mađarska, Italija, Njemačka) te je i brojnošću pokazala da je ovaj stručno profilirani program prepoznatljiv u akademskih i drugim krugovima kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Školu je polazilo i četvero stipendista sa Sveučilišta u Torontu (Kanada), Sveučilišta u Udinama (Italija), sa sveučilišta Pontificia Universidad Catolica de Chile (Čile) i Szechenyi Istvan University (Mađarska).
Kao i svake godine, polaznici su bili raspoređeni u skupine prema jezičnome predznanju, a skupine su se ove godine zvale Kaciola, Paljak, Šeflja i Grabljača. Akademski je program obuhvaćao 110 školskih sati nastave, 95 sati obavezne nastave i 15 sati dodatne nastave. Jezična se nastava sastojala od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati.
Osim akademskog jezičnog programa, studenti su sudjelovali u programu kulture. Na samome su početku bili upoznati s hrvatskim identitetom i promocijom, a slijedila su predavanja o hrvatskoj povijesti od kojih je jedno, ono o Domovinskome ratu, organizirano u Hrvatskom povijesnom muzeju. Večernja događanja bila su obogaćena raznim kulturnim događanjima, poput posjeta Hrvatskom narodnom kazalištu i operi Ero s onoga svijeta, noćne ture po Zagrebu Tajne Griča, koncerta Ladarica i orkestra ansambla Lado te zajedničke svečane večere u Caffe baru Matis pri Hrvatskoj matici iseljenika. Osim programa u Zagrebu, za studente su organizirani studijski izleti u Hrvatsko zagorje i Plitvička jezera.
Tekst: Lada Kanajet Šimić
