Član Europske akademije, eksperimentalni fizičar, profesor jednog od najvećih svjetskih sveučilišta je Zagrepčanin rođen u Parizu, koji iza sebe ima 43.000 citata svojih znanstvenih radova
Guy Paić, član Europske akademije, eksperimentalni fizičar, profesor jednog od najvećih svjetskih sveučilišta, spada u kremu svjetske zajednice fizičara. Taj Hrvat, Zagrepčanin rođen u Parizu, iza sebe ima 43.000 citata svojih znanstvenih radova. Na važećoj referentnoj listi mjerenoj H-indeksom većim od 100 od 2258 znanstvenika svijeta, živućih i umrlih koju predvodi Sigmund Freud, Guy Paić s H-indeksom 104 zauzima 1876. mjesto.
U međuvremenu je njegov H-indeks porastao na 108. I vjerojatno će još rasti. Jer iako je u rujnu napunio 80 godina (mada on voli reći da ima “četiri puta po 20”) Guy Paić ima ispunjen kalendar kao da je u naponu snage. I danas aktivno radi u Institutu za nuklearna istraživanja u sastavu Nacionalnog sveučilišta Meksika (UNAM), dio vremena provodi u CERN-u gdje je bio među skupinom od 30 znanstvenika koji su pokrenuli izradu jednog od 4 detektora velikog CERN-ova akceleratora. I danas je aktivno vezan uz eksperiment ALICE, jednog od četiri glavna eksperimenta u okviru projekta LHC. Guy Paić je 13. listopada zajedno s akademikom Ivanom Đikićem svojim je predavanjem otvorio Festival znanosti u Sinju.
U Meksiku radi na Institutu za nuklearna istraživanja u okviru UNAM-a, u Švicarskoj u CERN-u, a u Hrvatsku sa suprugom Meksikankom Marijom del Socorro nastoji provoditi što više vremena.
Iz CERN-a je 2003. otišao u starosnu mirovinu, ali prihvatio je sam ponudu UNAM-a i tamo je već 14 godina. Upravo je dobio medalju Sekcije za elementarne čestice Meksičkog fizičkog društva za doprinos razvoju eksperimentalne fizike čestica u Meksiku.
U čast Paićevih 80 godina, 30. listopada, održala su se cjelodnevna predavanja, simpozij s ljudima iz SAD-a, Meksika, Mađarske, Njemačke, CERN-a…
Guy je rođen u Parizu jer je njegov otac Mladen, iako je 1928. godine doktorirao je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, u potrazi za poslom otišao u Francusku. Dobio je stipendiju, pa je doktorirao i na Sorboni. Zajedno s obitelji, 1946. godine, vratio se u Zagreb.
Paićeva prva, pokojna supruga bila je Arlette Ambrozić-Paić, po naobrazbi koncertna pijanistica, poznata novinarka tjednika Svijet i Studio iz njegovih najblistavijih vremena i urednikovanja Pere Zlatara. Sin Alan je doktorirao na CERN-u, a sada radi kao viši analitičar znanstveno tehnološke politike OECD-a u Parizu, dok je kći Lana ulična umjetnica u Francuskoj.