Dvojezična rumunjsko-hrvatska gimnazija u Karaševu, osnovna škola s razredima 1- 4 u Nermiđu i osnovna škola s razredima 1-4 u Ravniku funkcionirat će i u školskoj godini 2021.- 2022.
Dvojezična rumunjsko-hrvatska gimnazija u Karaševu, osnovna škola s razredima 1- 4 u Nermiđu i osnovna škola s razredima 1-4 u Ravniku funkcionirat će i u školskoj godini 2021.- 2022. unatoč činjenici da se navedene školske jedinice susreću i ove godine s već tradicionalnim problemom nedovoljnog broja učenika za formiranje jednog školskog razreda i održavanja nastave. Zbog istog je problema u školskoj godini 2018.- 2019 odlučeno zatvaranje školske zgrade tzv. Donje škole u Karaševu i djelomično zatvaranje školske zgrade u centru sela, s time što u ovom drugom objektu još uvijek funkcionira vrtić. Učenici su tada premješteni u zgradu Dvojezične gimnazije zbog racionalizacije troškova, ali i da bi izbjegli pratiti izvođenje kombinirane nastave i sve mane koje pretpostavlja omražena kombinirana nastava.
Artificijelno, ne prirodno, i samo zahvaljujući primjerenoj dozi osjetljivosti Ministarstva odgoja i obrazovanja prema specifičnim potrebama hrvatske manjine s ovih prostora, dvojezična gimnazija u Karaševu i osnovna škola u Nermiđu ostat će otvorene i u idućoj školskoj godini.
Obrazloženje Ministarstva odgoja i istraživanja je poslanom Slobodanu Geri, predsjedniku Zajedništva Hrvata i zastupniku hrvatske manjine u Rumunjskom parlamentu. Predsjednik Zajedništva Hrvata uspio se i ove godine izboriti kod nadležnih institucija da naše škole opstanu:
“U interesu svih nas Hrvata s ovih prostora, ali i budućih generacija naše djece je da škole u našim mjestima opstanu i u budućnosti jer su one poput oaza koje animiraju pustinju. Međutim, nije istina da je jednom dana prava teško potom oduzeti. Vidite, već dugi niz godina problem naših škola se sastoji u nedovoljnom broju učenika za formiranje jednoga razreda, a prema svim indicijama situacija će se u budućnosti još i više degradirati kao posljedica negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja naših ljudi u zemlje Europske unije. Blaže rečeno, demografski podaci nisu obećavajući u nijednom našem mjestu i pitam se koliko ćemo još dugo u budućnosti moći izdržati i računati na osjetljivost Ministarstva odgoja i obrazovanja kada je riječ o specifičnim potrebama naše zajednice“, rekao nam je predsjednik ZHR-a Slobodan Gera.
(http://www.zhr-ucr.ro/index.php?option=com_content&task=view&id=1894&Itemid=244)
Tekst: Ivan Dobra