U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 3. i 4. svibnja 2018. godine održan je Osmi festival hrvatskih digitalizacijskih projekata s više od 30 zanimljivih izlaganja o digitalizaciji kulturne baštine, izradbi digitalnih kulturnih proizvoda i ulozi baštinskih ustanova na digitalnome tržištu te u gospodarstvu.
Festival je otvorila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, a prigodnim je govorom sudionike pozdravio i državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak.
Izlaganja na otvorenju Festivala bila su posvećena pregledu razvoja digitalnih knjižnica u Hrvatskoj i Sloveniji. Jelena Bilić iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske predstavila je analizu trenutačnoga stanja digitalizacije kulturne baštine u Republici Hrvatskoj, a Zoran Krstulović iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice Slovenije govorio je o konceptima razvoja Digitalne knjižnice Slovenije. Slijedila su izlaganja o europskim projektima u kojima su digitalne platforme ključan element za okupljanje i predstavljanje digitalizirane građe baštinskih ustanova – projekti Digitalni repozitorij secesijske arhitekture dunavskih zemalja, Digitalizirane njemačke novine u Muzeju Slavonije, TransCultaAA/Collaborative provenance research – the TransCultAA research infrastructure i digitalna platforma Topoteka. Prvoga dana Festivala predstavljena su i zanimljiva posterska izlaganja, projekti digitalizacije te nove digitalne usluge baštinskih ustanova poput Muzeja Slavonije u Osijeku, Muzeja za umjetnost i obrt, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knjižnica grada Zagreba, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Državnoga arhiva u Rijeci i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Drugi dan Festivala bio je posvećen temama kreativnoga korištenja digitalne kulturne baštine, izradbe digitalnih kulturnih proizvoda i kulturnoga turizma. Trendove u kulturnome turizmu predstavila je Vlasta Klarić s Međunarodnoga sveučilišta Libertas, dok su predstavnici Centra za industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci i Muzeja grada Rijeke izlagali na temu digitalizacije u službi turizma. Ivana Hebrang Grgić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nives Tomašević sa Sveučilišta u Zadru predstavile su primjere korištenja digitalnih zbiraka u nakladništvu. O mogućnostima realna prikaza građevina od povijesnoga značaja preko virtualne stvarnosti govorio je Milan Gudeljević iz tvrtke VR pole d. o. o., a Darian Škarica iz Delta Realityja o korištenju proširene i virtualne stvarnosti u digitalizaciji projekta na primjeru aplikacije Hrvatski velikani. Djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Sofija Klarin Zadravec i Dragana Koljenik predstavile su mobilnu aplikaciju Pozdrav iz Zagreba, a s digitalizacijskim projektima predstavila se i Hrvatska matica iseljenika, Centar za ženske studije, Hrvatski povijesni muzej i dr.
Ovogodišnji Festival održan je kao dio nacionalnoga programa obilježavanja Europske godine kulturne baštine (http://www.eu.godina.kulturne-bastine.min-kulture.hr/dogadjanja/7)
(NSK)