Urednik ove vrijedne studije je pravni povjesničar iz Subotice dr. sc. Slaven Bačić. Recenzenti knjige su viši znanstveni suradnik dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskoga instituta za povijest i redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer iz Osijeka prof. dr. sc. Josip Vrbošić
Na temelju višegodišnje međunarodne znanstvene suradnje, kao i potpisanoga Ugovora o sunakladništvu između Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj od 1. travnja 2015. godine, početkom mjeseca svibnja zajedničkim je naporima ovih institucija objavljena povijesno-pravna znanstvena monografija segedinskoga Hrvata i sveučilišnoga docenta dr. sc. Ladislava Heke pod naslovom „Dalmatini (Bunjevci) u slobodnim kraljevskim gradovima Segedinu i Subotici“. Spomenuta suradnja dviju hrvatskih institucija iz Vojvodine i Mađarske počiva na činjenici da veliki dio njihove povijesti – sve do 1918. – predstavlja zajedničku baštinu te da je, radi racionalizacije ionako ne previše razvijenih resursa, zajednička suradnja na istraživanjima i objavljivanju njihovih rezultata i više nego poželjna.
Knjiga je obima 263 stranice, a sastoji se od, nakon kratkoga autorovog „Predgovora“, uvodnoga dijela („Hrvati u Ugarskoj“, str. 11-39), zatim prvoga poglavlja, koji je posvećen povijesti Dalmatina-Bunjevaca u slobodnom kraljevskom gradu Segedinu (str. 43-132), zatim drugoga poglavlja, u kojem se prikazuje povijest Dalmatina-Bunjevaca u slobodnom kraljevskom gradu Subotici (str. 135-258), te kratkog zaključka na kraju (str. 259). Glavna poglavlja podijeljena su na manja potpoglavlja čija je veličina određena temom koju obrađuju, a knjiga se završava odabranom bibliografijom važnijih radova (str. 260-263). Urednik ove vrijedne studije je pravni povjesničar iz Subotice dr. sc. Slaven Bačić.
Recenzenti knjige su viši znanstveni suradnik dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskoga instituta za povijest i redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer iz Osijeka prof. dr. sc. Josip Vrbošić.
Na koncu, prof. Vrbošić je ocijenio kako najnovija knjiga dr. sc. Ladislava Heke predstavlja „značajan doprinos u istraživanju povijesti hrvatskih migracijskih tijekova. Naime, pred osvajačkim osmanlijskim pohodima hrvatski puk nastanjivao se na području današnje Rumunjske, Mađarske, Austrije, Slovačke i Italije, no Subotica i njezina okolica (Bačka), uspjeli su, vremenu usprkos, sačuvati u svom mozaiku i hrvatski nacionalni identitet. Stoga istraživanja geneze, kao i opstanak hrvatske migracije u ovim prostorima, te svekoliko prikazivanje njenog tijeka, socijalne dinamike, vjerske isprepletenosti, ekonomske prilagodbe i kulturne referentnosti predstavljaju značajan znanstveni doprinos“.