Nova knjiga Adolfa Polegubića

5 min čitanja

Iz tiska je izašla 21. po redu knjiga pjesnika, pastoralnog teologa i novinara, glavnog urednika Žive zajednice, pod nazivom Crvena mora. Šibenčanin je član Društva hrvatskih književnika koji živi i djeluje u Frankfurtu na Majni. Uz ostale, nagradila ga je i Hrvatska matica iseljenika za monografiju Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj objavljenu 2017. u sklopu renomirane edicije Diaspora Croatica

 

Iz tiska je izašla 21. po redu knjiga dr. Adolfa Polegubića, pjesnika, pastoralnog teologa i novinara, glavnog urednika Žive zajednice, pod nazivom Crvena mora. U knjizi je 60 duhovnih pjesama podijeljenih u četiri tematske cjeline: Ispuni ovaj vrč, Za Gospodnji blagoslov, Zvona u tuđini i Veći i od svemira. Pjesme je izabrao i knjigu uredio dr. Vladimir Lončarević. Knjiga je objavljena je u izdanju Gasa Koncila u Biblioteci Forma viva – knj. 19, a lustrirana je ilustracijama Bernarda Ramonfaura (www.shutterstock.com).

Od pojave zbirke Pripadati 1988. Adolf Polegubić (1962) uključuje se u maticu hrvatskoga pjesništva, no ne tek kao jedan od, nego doista kao jedincat – samobitna pjesnička osobnost. (…) Pripadajući pjesničkome naraštaju koji se na fonu hrvatskoga duhovnog pjesništva afirmirao krajem osamdesetih i tijekom devedesetih godina (J. S. Rabar, M. Stojić, I. Talaja, Ž. Šemper, I. Čuvalo), Adolf Polegubić razvio je vlastit, originalan pjesnički jezik. Pritom smisaona i izražajna snaga njegova pjesničkog jezika u cjelini, tako i duhovnoga, počiva na dvama faktima: ima i razvija pjesnički dar, i napaja se na Riječi, koja je infiltrirana u njegovu: a riječ me Tvoja dotakla / onako oprezno, lagano, / slikovito, melodično, / nasmiješeno i opušteno (Tvoja me riječ dotakla); danas sam napisao pjesmu… a ona je ponizno / hvalila Stvoritelja / na potezima pera (nisu ništa našli).

Narativan u slobodnu stihu, oskudne deskripcije, no bogate asocijativnosti, njegov je pjesnički jezik zbijen, čvrst, katkad oštar, ali ujedno melodiozan, tankoćutan i nježan, na momente nostalgičan, no nikad tjeskoban ili ogorčen. Naprotiv, naći ćemo u njemu riječ blagu / i korak miran (oštrica riječi), koji će voditi k Bogu svakoga tko ga traži. Pjesnicima nije stoga samo da budu čuđenje – pjesnici pomiču granice / i vrište na nepravdu // njihov glas odjekuje / do Boga doseže // za sebe traže / tek jaki smisao / i duboki izričaj // kad ih ne bi bilo / svijet bi ostao bez savjesti / tijelo bez svijesti // a riječ bez snage / koja do srca dopire (pjesnici). Doista dopire, istaknuo je u predgovoru knjige dr. Vladimir Lončarević.

Esejist, pjesnik i prevoditelj dr. sc. Adolf Polegubić s dvodesetljetnom njemačkom adresom, član je Društva hrvatskih književnika. Rođen je u Šibeniku 1962, a studirao u Zagrebu i doktorirao u Beču, dok živi i djeluje u Frankfurtu na Majni. Glavni je urednik mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj Živa zajednica sa sjedištem u Frankfurtu na Majni, objavio je 21 knjigu, od kojih veliki broj zbirki pjesama na hrvatskom jeziku (Pripadati, Zagreb, 1988; Korablja, Zagreb, 1991; Tragovi, Lepuri, 2002; Boja plavetnila – Frankfurtski fragmenti, Zagreb, 2006. i Kolijevka od kamena, Zagreb, 2013.), te jednu zbirku pjesama na njemačkom jeziku (Herbstspuren (Tragovi jeseni), prevela Kristina Kovačević, Norderstedt, 2013.). Usto, Polegubić je objavio još desetak knjiga iz područja pastoralne teologije, duhovnosti i novinarstva. Za znanstveni, publicistički i književni rad više puta je nagrađivan. Tako je za četveroknjižje Vršak osmijeha, Snatrenja, Poput Giottova kruga i Ogrlicom od kamena lani (2019) osvojio uglednu književnu nagradu što nosi ime klasika hrvatskoga pjesništva Fra Lucijan Kordić koju dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika i nakladna kuća ZIRAL. Adolfa Polegubića je nagradila i Hrvatska matica iseljenika za monografiju pod naslovom Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj. Riječ je o poticajnom cjelovitom pregledu misija Y naraštaja, objavljenoj 2017. u sklopu renomirane edicije Diaspora Croatica, čiji je nakladnik Hrvatski dušobrižnički ured sa sjedištem u Frankfurtu na Majni.  (R.P.)

 

 

Podijeli ovaj članak
Skip to content