Knjiga je pregled hrvatskoga lirskog i epskog pjesništva te drame u stihu, dakle svih stihovanih autorskih djela koja je od prvoga spjeva Vazetje Sigeta grada Brne Karnarutića iz 1584. do pjesme Nagrada od zlata Krste Špoljara iz 1957. iznjedrio hrvatski pjesnički genij, a priređivači su Josip Bratulić, Vladimir Lončarević i Božidar Petrač
Društvo hrvatskih književnika povodom 450. obljetnice Sigetske bitke i junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskoga objavljuje knjigu Nikola Šubić Zrinski u hrvatskom stihu, pregled hrvatskoga lirskog i epskog pjesništva te drame u stihu, dakle svih stihovanih autorskih djela koja je od prvoga spjeva Vazetje Sigeta grada Brne Karnarutića iz 1584. do pjesme Nagrada od zlata Krste Špoljara iz 1957. iznjedrio hrvatski pjesnički genij.
Priređivači JOSIP BRATULIĆ, VLADIMIR LONČAREVIĆ, BOŽIDAR PETRAČ su, osim autorskih djela, izabrali i tri usmene narodne pjesme kao uzorne primjere hrvatskoga usmenog pjesništva. U prvom dijelu knjige kronološkim slijedom uvršteni su autori pjesama, spjevova i drama; neki su spjevovi zbog svoje veličine skraćeni te doneseni u odlomcima i dijelovima, a poglavito se to odnosi na one koji su već više puta tiskani, dok su neki, manje poznati, objavljeni u cijelosti ili u pretežnom dijelu. Posebice želimo napomenuti da je iz spjeva Petra Zrinskoga Adrijanskoga mora sirena ili Obsida sigecka izabrano samo nekoliko odlomaka dvaju pjevanja i epilog jer cjelovito izdanje toga spjeva s kritičkim komentarima objavljuje istim povodom Matica hrvatska. Tekstovi istoga autora svrstani su abecednim redom, a za svako djelo naznačeno je odakle je preuzeto. Nastojali smo prikupiti sve relevantne tekstove, ali dopuštamo mogućnost da nam je, osobito što se pjesama tiče, mogla promaknuti koja pjesma ili koji autor. No uzdamo se da to nimalo ne će umanjiti cjelovitost slike o književnoj recepciji Nikole Šubića Zrinskog i Sigetske bitke.
Tekstovi u ovoj knjizi pripadaju različitim razdobljima hrvatske književnosti i u svoje su vrijeme ostvareni različitim pismima, slovopisima i pravopisima. Za ovu svečanu prigodu nastojali smo ih prirediti tako da suvremenom čitatelju što više smanjimo teškoće u čitanju i razumijevanju. Naše temeljno polazište u prijenosu tekstova bilo je da u autorov jezik ne zadiremo, ali da slovopis i pravopis prilagodimo navikama suvremenoga čitatelja. Ocijenili smo isto tako da teškoće mogu stvoriti nepoznata ili manje poznata osobna, povijesna i zemljopisna imena pa smo i njih protumačili. Umjesto uobičajenoga rječnika na kraju knjige, smatrali smo boljim rješenjem ponuditi tumačenja manje poznatih riječi i izraza iza svake pjesme i svakoga dijela spjeva, i to ne u nominativu, nego u zatečenu obliku. To će, vjerujemo, više pomoći u razumijevanju tekstova. (DHK)