Na izložbi u Stolnom Biogradu vrijedni relikvijari iz Hrvatske

4 min čitanja

Izložba “Stjepan, sveti kralj” otvorena je u Dijecezanskom muzeju u Stolnom Biogradu (Szekesfehervar), drevnoj prijestolnici mađarskih kraljeva i sjedištu Stolnobiogradske biskupije. Priređena je povodom 975. obljetnice smrti sv. Stjepana, čiji grob se nalazi u stolnobiogradskoj katedrali

Nakon 600. godina relikvijar vilice sv. Stjepana, prvog ugarskog kralja, koji se čuva u Moćniku dubrovačke katedrale, stigao je u Mađarsku i može se vidjeti na veličanstvenoj izložbi “Stjepan, sveti kralj” koja je u subotu, 31. kolovoza otvorena u Dijecezanskom muzeju u Stolnom Biogradu (Szekesfehervar), drevnoj prijestolnici mađarskih kraljeva i sjedištu Stolnobiogradske biskupije. Na izložbi se nalazi i impresivni relikvijar sv. Stjepana kralja iz Riznice Zagrebačke katedrale
Izložbu priređenu povodom 975. obljetnice smrti sv. Stjepana, čiji grob se nalazi u stolnobiogradskoj katedrali, otvorio predsjednik Mađarskog parlamenta Laszlo Kovel, a predstavio ju je glavni ravnatelj Mađarskog narodnog muzeja Laszlo Csorba. O širenju štovanja sv. Stjepana govorio je stolnobiogradski biskup Anthony Spanyi.
Dubrovački relikvijar rad je nepoznatog dubrovačkog zlatara iz prve polovice 16. stoljeća, izrađen je od srebra, pozlaćen, dimenzija: visina 27 cm, promjer baze 11,2 cm, visina sveca 13,5 cm, težina 450 grama. Na relikvijaru su, prije izlaganja na izložbi, napravljene restauratorske intervencije koje je napravila Renata Andjus, restaurator majstor.
Relikvijar ima okruglu i strmo svedenu bazu na kojoj je gotičkom minuskulom ugraviran natpis: „ + AL ONOR +DI SAN + STEFAN” (na čast svetome Stjepanu). Cjevasti držak ima na sredini nodus melonen-tipa. Plitki srebrni nosač čeljusti omeđen je nazubljenim rubom, a po sredini visi srebrni kipić sv. Stjepana s krunom i dugom pletenicom, haljine do peta i sklopljenih ruku.
Moć ugarskog kralja sv. Stjepana ( 975.- 1038.) navode razni katalozi i povjesničari, a nešto opširnije piše dubrovački povjesničar Serafin Marija Crijević (1744.). U prvoj seriji časopisa Starohrvatske prosvjete izašao je članak o moćniku donje čeljusti sv. Stjepana Ugarskog u Dubrovniku (1898.), svjedočeći tako o njegovoj važnosti. Djelić moći ovoga sveca dubrovački biskup Mato Vodopić (1816.-1893.) je darovao nadvojvotkinji Stefaniji, supruzi prijestolonasljednika Rudolfa Von Habsburga.
Relikvijar sv. Stjepana kralja iz Riznice Zagrebačke katedrale po narudžbi kardinala Francesca Barberinija, talijanski majstori Alessandro Algardi i Gian Lorenzo Bernini izradili su godine 1635., za potrebe zagrebačke katedrale, poprsje ugarskoga kralja Stjepana od lijevanog srebra i pozlaćenog kovanog bakra, ukrasivši ga s tridesetak dragulja. Poprsje s relikvijarom visine je 143 cm i širine 70 centimetara. Kako je istaknuo dr. Danijel Premerl, kardinala Barberinija, nećaka pape Urbana VIII, na darovanje relikvijara zagrebačkoj katedrali potaknuo je zagrebački kanonik i naslovni bosanski biskup Ivan Tomko Mrnavić, predstavivši mu stanje u Hrvatskoj u kojoj je zagrebačka katedrala ostala bez moćnika svoga sutitulara sv. Stjepana, jer je stari s ostalim zlatom i srebrom prijašnjih godina rastaljen zbog troškova sisačke utvrde tijekom ratovanja s Turcima.
Zagrebačka glava sv. Stjepana vrhunsko je i rijetko djelo metalne – posebice srebrne – skulpture rimskog baroka te se ističe u oskudnom katalogu rimskih relikvijara-poprsja 17. stoljeća, ističe dr. Premerl, koji je tijekom svoga znanstveno-istraživačkoga rada objavio članak o zagrebačkom relikvijaru sv. Stjepana kralja te je ujedno i stručni suradnik mađarskim organizatorima izložbe u Stolnom Biogradu.
(IKA)

Podijeli ovaj članak
Skip to content