Filmska radionica okupila zaljubljenike filma iz BiH i Hrvatske pružajući im priliku da kroz zajednički rad otkrivaju čaroliju filmskog stvaralaštva. Odličan filmski uradak prikazan u programskog dijelu festivala. Visoki pokrovitelji 31. DHF „Ivo Gregureić“ su Hrvatski narodni sabor BiH i Vlada Republike Hrvatske, a pokrovitelji, uz ostale, Grad Orašje i Vlada Županije Posavske.
Maloj sredini unatoč, filmski festival u Orašju već tri desetljeća stvara zaljubljenike filma. Već 31 godinu grad na Savi postaje mjesto susreta filma, umjetnosti i prijateljstva. Dani hrvatskog filma „Ivo Greurević“ nisu stoga samo festival, već prepoznatljiva kulturna priča Posavine koja je izrasla u jednu od najvažnijih filmskih manifestacija Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kroz godine su prošli brojni istaknuti glumci, redatelji i filmski djelatnici, ostavljajući trag u gradu koji je dokazao da ljubav prema filmu ne poznaje granice. Ovogodišnje, 31. izdanje festivala nastavilo je njegovati tradiciju predstavljanja najboljih hrvatskih filmskih ostvarenja, susreta publike s autorima, popratnih sadržaja kojima film približavaju svim generacijama. U ozračju filmskih projekcija, toplog posavskog prijema za sve filmaše bez posebnog protokola crvenog tepiha, jer festival nema natjecateljski karakter, Orašje i nakon tri desetljeća odvijanja svoje najljepše filmske priče, potvrđuje da se velike filmske priče mogu stvarati i izvan velikih gradova. Festivalom su brojni zaljubljenici filma slavili umjetnost koja povezuje ljude, čuva vrijednosti i ostavlja uspomene koje traju dugo nakon što se ugase svjetla u kino dvorani Kulturnog centra koji kao i festival ponosno nosi ime „Ivo Gregurević“.
– Otvaranje 31. Dana hrvatskog filma Ivo Gregurević
Suradnja Hrvatske matice iseljenika i Filmskg festivala Ivo Gregurević
Posebno mjesto na festivalu zauzimaju radionice za mlade, razgovori s filmskim umjetnicima i programi koji potiču nove naraštaje da otkriju ljepotu sedme umjetnosti. Hrvatska matica iseljenika od početka prati rat i razvoj filmske čarolije Orašja koju je iznjedrio glumački genije i inicijator najljepše filmske priče svojeg rodnog kraja Ivo Gregurević. Hrvatska matica iseljenika kao organizator projekta, napravila je značajan iskorak jer je do sada, po mnogim znalcima filmske industrije, napravljen najbolji filmski uradak polaznika filmske radionice. Filmfest u Orašju time je ponovno pokazao da nema granica ni među ljudima, ni među generacijama, ni između vremena u kojem je stvarao Gregurević i danas kada stvaraju neki novi filmski autori. Uz to što je DHF u Orašju spojio dva festivala iz dva herojska grada Vukovara i Orašja, preselio se i na povratničke prostore Garevca gdje su također prikazani filmovi iz programskog dijela oraškog festivala, ostvario je najznačajnije od pratećih festivalskih sadržaja, nakon godine stanke vraćena je Filmska radionica koju oranizira Hrvatska matica iseljenika.
Ivo inspiracija
Zadovoljstvo uspješnošću nastavka projekta nije skrivao na otvorenju DHF „Ivo Gregurević“ i ravnatelj HMI-ja mr.sc. Zdeslav Milas. „Matica iseljenika je neraskidivo vezana uz oraški filmski festival. Mi smo počašćeni što smo dio ovog sjajnog projekta. Ovaj filmski festival, odmah nakon Pulskog festivala, zapravo je najvažniji festival Hrvatskog naroda. Htio bih javnost podsjetiti da je Hrvatska matica iseljenika još od 1995.g. bila inicijator ovog događaja sa tadašnjim ravnateljem Antom Beljom, koji je bio povratnik iz Kanade. Ni sam Ivo Gregurević pa ni Hrvatska matica iseljenika nije tada ni slutila da će mali kulturni projekt biti zapravo filmski plamen koji se neće gasiti tri desetljeća, čak ni kada nas je veliki glumac Gregurević samo fizički napustio. U toj je činjenici zapravo najveća emotivna poveznica Matice i Film festa u Orašju. Mi podržavamo i dalje ovu filmsku manifestaciju, osobito kroz organizaciju najvažnijeg pratećeg filmskog sadržaja Filmske radionice koja se održava šesti puta u Orašju. Imamo sličnu radionicu „ Stvaranje kazališta“ u Gučoj Gori. Pokušavamo time pojačati kultruno umjetničke programe upravo za Hrvate u BiH“, kazao nam je u Orašju ravnatelj HMI-ja Milas.
Kreativni polaznici
Kroz teorijski i praktični dio radionice deset polaznika Filmske radionice iz BiH i RH u svijet filma uvodio je redatelj Ivan Mokrović, prenoseći im znanje, iskustvo, ali i onu posebnu ljubav prema filmu bez koje nema pravog stvaralaštva. „Ova radionca puna je uspomena na grandioznog glumca Ivu Gregurevića, njegov veličanstveni rad i njegovo impozantno djelo tako da je Filmska radionica za mlade puno više od uobičajenog rada na filmu. Ja sam zadovoljan jer zajedničkim snagama smo u osam dana, što je vrlo malo vremena, napravili jedan odličan filmski uradak. Uvijek se trudimo da povisimo ljestvicu. Svi su polaznici radionice bili inspirativni i uvijek je u Orašju gušt raditi. Išli smo na retro estetiku, a opet na neki moderni izričaj. To je priča o jednom vanzemaljcu koji dolazi u Orašje kako bi pronašao čovjeka s tisuću lica a to je naravno jedinstveni genijalac Gregurević“, kazao nam je redatelj Mokrović.
„Proročanstvo iz Orašja“
Filmska radionica završila je svojim najvrjednijim rezultatom – filmskim uratkom koji je, po mnogočemu, donio ono što ovaj festival oduvijek zagovara: poštovanje tradicije, ali i hrabar iskorak u budućnost. Jer Ivo Gregurević nije samo dio prošlosti. On je inspiracija. A upravo su to pokazali mladi filmaši. U vremenu interneta, društvenih mreža i novih načina pripovijedanja, odlučili su Gregurevića smjestiti u vrijeme u kojem oni žive i stvaraju. Njihov film postao je svojevrsni susret legendarnog glumca s novom generacijom, dokaz da velika umjetnost ne nestaje s vremenom, nego pronalazi nove načine da živi. I zato je ovaj filmski uradak možda i najljepši završetak radionice. Ne samo zato što je prikazan u festivalskom programu, već zato što je u sebi nosio duh festivala , mladost, kreativnost, emociju, hrabrost i pogled prema onome što dolazi. Intrigantan naslov filma „Oraško proročastvo“ uz kreativnost redatelja Ivana Mokrovića i polaznika, dobio je najveću nagradu, buran pljesak oraške publike.
Ivo živi u filmu
Na završetku radionice voditeljica projekta ispred Hrvatske matice iseljenika Danijela Primorac uručila je zahvalnice polaznicima radionice. „Iako fizički nije sa nama Ivo je i dalje ostao na filmu. Mladi su mu dali novo vrijeme. A film je još jednom pokazao da najbolji tragovi prošlosti nisu oni koji miruju, nego oni koji nadahnjuju budućnost. Zadovoljna sam uspjehom radionice i što smo uspjeli ovaj projekt nastaviti, kaže Primorac. Partner projektu ove je godine bio DHF „Ivo Gregurević“. Direktor festivala Iljo Benkoviće također je izrazio zadovoljstvo suradnjom. „Zahvaljujemo Hrvatskoj matici iseljenika što nas ustrajno prati od samog početka i čini da Ivin festival i dalje živi i nastavlja svoju misiju zajedništva“, poručuje Benković, Gregurevićev prijatelj koji je zapravo alfa i omega festivala u Orašju.
Mala Pula
Oraški festival s razlogom nosi i nadimak „Mala Pula“. Nakon što se filmska ostvarenja predstave na Pulskom filmskom festivalu, put ih često vodi prema Orašju, gdje ih posavska publika ima priliku pogledati među prvima. Tako jedno malo posavsko mjesto dobiva privilegij kakvim se mogu pohvaliti i velike kulturne sredine, da premijerno ili neposredno nakon Pule ugosti najnovija ostvarenja hrvatske filmske produkcije, ponekad prije nego što stignu i do velikih kulturnih središta, pa i Zagreba.
Nagrada Kseniji Pajić
Posebna vrijednost Dana hrvatskog filma u Orašju nije samo u filmskim projekcijama. Festival koji nema natjecateljski karakter svake godine dodjeljuje prestižnu Statua Ive Gregurevića za izniman doprinos stvaranju filmske umjetnosti, čime čuva uspomenu na velikana hrvatskog glumišta i čovjeka koji je svojim imenom i djelom neraskidivo povezao film i Posavinu.
Statua je priznanje onima koji su svojim talentom, radom i predanošću ostavili trag u hrvatskoj kinematografiji.Ove je godine nagradu je primila glumica Ksenija Pajić.
Više od festivala
Ivo je želio da festival ne bude samo smotra filmova, nego mjesto susreta velikih imena hrvatske kinematografije i njegovih Posavljaka. Želio je velike glumce približiti ljudima svoga kraja, a istodobno film približiti Posavini. U toj je ideji možda i najljepše naslijeđe Ive Gregurevića. Jer on nije želio da se u Orašju samo gledaju filmovi. Želio je da se ljudi susreću. Da se filmski svijet i Posavina upoznaju, povežu i prepoznaju u zajedničkoj ljubavi prema sedmoj umjetnosti, osobito mladih. Upravo to naslijeđe podupire Hrvatska matica iseljenika. Zato, Dani hrvatskog filma nisu samo festivalski dani, festival je više od kulturnog događaja kada se Orašje pretvara u malu filmsku prijestolnicu, kada velika imena hrvatskog filma postaju gosti, prijatelji i dio jedne posebne posavske priče koju je započeo Ivo Gregurević.
Tekst: Nada Koturić / Foto: DHF i HMI
