Materinji jezik je dio kulturnog identiteta jednog naroda, točka prepoznavanja, različitosti ali i tolerancije i razumijevanja. Danas u Srbiji živi više od 30 etničkih zajednica koje govore svojim jezikom, dok je u službenoj upotrebi u 42 lokalne samouprave 11 jezika nacionalnih manjina
Cjelokupno obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina u osnovnim školama u Srbiji organizirano je na osam jezika (albanski, bosanski, bugarski, mađarski, rumunjski, rusinski, slovački i hrvatski) za oko 72.000 djece. Prema riječima direktorice Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzane Paunović, sve te činjenice govore da je Vlada Srbije posvećena da se dosljedno i temeljno bavi unaprjeđenjem i zaštitom manjinskih jezika u Srbiji, što će kako je istaknula, raditi i u narednom razdoblju u suradnji s nacionalnim vijećima.
Primjer dobre prakse
Osnovna škola Jovan Popović u Srijemskoj Mitrovici primjer je škole, po čemu je i specifična, u kojoj djeca imaju mogućnost pohađati nastavu i na rusinskom, ukrajinskom i hrvatskom jeziku.
„Naša škola je prepoznatljiva po tome što već duži niz godina nastavu na svom materinjem jeziku izučava po 20-ak učenika. To jako dobro funkcionira i mogu pohvaliti nastavnike koji su vrlo vrijedni, predani svom radu, a i roditelji i djeca su veoma zadovoljni što imaju mogućnost u školi izučavati svoj materinji jezik. Tradicija njegovanja materinjih jezika u interesu je i države i našeg grada, koji je multikulturalan i mi se u skladu s tim ponašamo i ponosimo“, kaže direktor škole Slobodan Stojiljković.
On ističe kako je njegovanje materinjeg jezika važan dio kulture svakog naroda:
„To je nešto što je zapisano u ljudskim korijenima. Kulturne vrijednosti svakog naroda moramo njegovati, a samim tim i naša škola to podržava i ja se nadam da će se tako nastaviti i u budućnosti“, ističe Stojiljković.
(ZKVH)