Ljetni dvobroj Žive zajednice

3 min čitanja

Iz tiska je izašao ljetni dvobroj mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Franfurta na Majni. Dvobroj je tekstualno i slikom posvećen 22. hrvatskom folklornom festivalu u sklopu kojeg je nedavno održan 2. dječji folklorni festival u Heusenstammu kod Offenbacha

Iz tiska je izašao ljetni dvobroj Žive zajednice za srpanj i kolovoz, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Franfurta na Majni. Dvobroj je tekstualno i slikom posvećen 22. hrvatskom folklornom festivalu u sklopu kojeg je nedavno održan 2. dječji folklorni festival u Heusenstammu kod Offenbacha, a na kojem je nastupilo sedamnaest dječjih folklornih skupina iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj. Od vijesti iz Crkve u svijetu izdvaja se ona o misnom slavlju pape Franje 16. lipnja na prepunom Trgu sv. Petra, a tu su i brojne vijesti iz domovinske Crkve. U novom dvobroju je intervju s prof. dr. Ivanom Đikićem, znanstvenim ravnateljem Buchman insitituta Goethe Sveučilišta u Frankfurtu na Majni, u povodu ulaska Hrvatske u EU.
Dr. Ivan Bodrožić u svom teološkom osvrtu o Godini vjere ovoga puta piše o busoli vjere, a tu su druge vijesti iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj. Tu su i redovne rubrike za najmlađe „Dječju kutak” i za mlade „Svijet mladih – Jugendwelt”, u kojoj se ističe kako je trend doseljavanja u Njemačku nije samo hrvatski fenomen, nego je pogodio i druge južnoeuropske zemlje, pogođene ekonomskom i financijskom krizom te visokom stopom nezaposlenosti.
Delegat vlč. Ivica Komadina u svojoj Poruci na njemačkom jeziku ovaj put piše o Družbi Isusovoj iz koje potječe i sadašnji papa Franjo. Na njemačkom je jeziku objavljeno i izvješće o nedavno održanom Euharistijskom kongresu u Kölnu. Glavni urednik mjesečnika dr. Adolf Polegubić, osvrćući se na ulazak Hrvatske u EU ističe: „Neozbiljno bi bilo misliti kako će netko drugi rješiti sve pobleme u Hrvatskoj. Hrvatska pritom mora puzdanije definirati sebe i snagom svoje autentične volje i odlučnosti vlastitih ljudi ostvarivati zadane ciljeve”, istaknuo je dodavši kako bi se više nego dosad trebalo računati i na brojno hrvatsko izvandomovinstvo koje živi na području zemalja Europske Unije, a koje može Hrvatskoj biti od velike pomoći.

Tekst: Adolf Polegubić

Podijeli ovaj članak
Skip to content