Dr. sc. Vladimir Bubrin i dr. sc. Vinko Grubišić urednici su godišnje revije Hrvatske Akademije Amerike, hrvatskoga časopisa na engleskome jeziku za humanističke i društvene teme pokrenutog prije šest desetljeća u okrilju naše intelektualne emigracije u Sjedinjenim Američkim Državama
Iz New Yorka je ovih dna u Maticu pristigao jubilarni 50. svezak Journala of Croatian Studies, godišnje revije Hrvatske Akademije Amerike / The Croatian Academy of America (HAA), čiji bogati sadržaj potpisuju urednici iz Kanade dr. sc. Vladimir Bubrin i dr. sc. Vinko Grubišić. Posrijedi je jedinstveni hrvatski časopis na engleskome jeziku za humanističke i društvene teme pokrenut prije šest desetljeća, točnije 1960., u okrilju naše intelektualne emigracije u Sjedinjenim Američkim Državama u vrijeme hladnoratovske podijele svijeta. Zadržavši desetljećima respektabilnu stručnu razinu uredništvo časopisa je osiguralo ritam izlaženja sve do naših dana, unatoč promijenjenim okolnostima za tzv. rješenje hrvatskog pitanja kako u emigrantskim krugovima na Zapadu tako i u matičnoj zemlji, nakon pada komunizma u Europi i rađanja neovisne Republike Hrvatske. Većina emigrantske periodike prestaje izlaziti, a urednici disidentske provenijencije se ili vraćaju u domovinu nakon prvih višestranačkih izbora 1990-ih ili prepuštaju da tu prevažnu i financijski zahtjevnu časopisnu komunikaciju na stranim jezicima preuzmu ustanove i nakladničke organizacije mlade hrvatske države. Potonje se još nije ostvarilo. Bilo kako bilo, Journal of Croatian Studies i njezin izdavač HAA hotimično preživljavaju te društvene preobrazbe slijedeći izvornu misiju svojih karizmatičnih urednika Karla Mirtha i Jere Jareba, a koja se inspirirala vizionarskim ciljem da su znanstveni radovi napisani na engleskom jeziku vidljiviji u globalnoj znanstvenoj zajednici pa se uloga Journala i u informacijskoj epohi pokazuje još značajnijom za afirmaciju suvremene hrvatske povijesti, kulture i društvenih osobitosti u međunarodnoj zajednici. Stoga je logično 50. broj časopisa posvećen legendarnom Akademijinu predsjedniku Karlu Mirthu (Otočac, 15. VII. 1917. – Farmington, 21. XII. 2013.), kojemu je višedesetljetni urednički i publicistički rad na toj serijskoj publikaciji nedvojbeno osigurao povlašteno mjesto u hrvatskoj kulturnoj povijesti 20. i početka 21. stoljeća. Online izdanje JCS-a dostupno je na poveznici The Philosophy Documentation Center: https://www.pdcnet.org/jcroatstud/Journal-of-Croatian-Studies
Poticajne refleksije o ovoj serijskoj publikaciji napisao je u uvodu jubilarnog sveska aktualni Akademijin predsjednik John P. Kraljic. Na stranicama JCS-a susrećemo istaknuta imena iz naše dijaspore i domovine, uz mnogobrojne inozemne znalce. Časopisna serija obiluje kvalitetnim tekstovima iz hrvatske povijesti, umjetnosti, kulture i znanosti, uz intrigantne sociološke, politološke, religijske, pravne i ekonomske te jezikoslovne analize. Odličnu čitanost Journal bilježi u svim velikim javnim i sveučilišnim knjižnicama među kojima su Columbia, Harvard, Princeton, Yale, Berkeley, Toronto, London, Melbourne, Sydney, Zagreb…
Građa 50. sveska JCS-a donosi četiri izvorna znanstvena rada autora iz RH i Kanade te jedanaest prikaza recentne hrvatske knjižne produkcije iz više humanističkih i umjetničkih područja koje su napisali doktori znanosti iz RH, SAD-a, Kanade i Australije i to Ellen Elias-Bursać, Marko Vrančić, Vinko Grubišić, Marijan Gubić i Mishka Góra, Jelena Šesnić, Mirna Čudić Žgela, Andriana Ciprić i Ivo Šoljan. Na kraju su objavljene dvije bio-bibliografije koje ukazuju na nemjerljiv kulturni, znanstveni i stručni doprinos naših autora s polustoljetnom američkom adresom povjesničara Jure Georga Prpića (1920. – 2009.) te izdavača i publicista Karla Mirtha, koje su sastavili John Miletić, Josip Turkalj i John P. Kraljic. Uz dirljivi pijetet preminulima u tuđini, čitatelji će otkriti pravo leksikografsko vrelo u jedanaest nekrologa znamenitih Hrvata, članova HAA, koji su ostvarili zapažene akademske karijere u dijaspori kao što su Branko Franolić, Joseph T. Bombelles, Ivan Tuškan, Častimir Majić, Josip Gjuran, Anne L. Pavlich, Fedor Maestro Kabalin, Vinko Kužina, Vlado Petranović, Bruno Kolega i Jere (Jerome) Jareb.
Na prvih sto stranica (10 – 110 str.) objavljena je studija vodećeg hrvatskog filologa Stjepana Damjanovića i Zorislava Lukića iz Zagreba o našoj najstarijoj kulturnoj ustanovi Matici hrvatskoj u razdoblju od 1842 do 2017. Studija u pet faza prikazuje Matičina postignuća, ali i prošlostoljetna višekratna zatiranja aktivnosti te hrvatske kulturne ustanove koja su još snažnije motivirala intelektualce u širenju stvaralačkih sloboda. Autorski dvojac izdvaja ključne figure Matičina članstva na vremenskoj okomici od 175 godina. Od sredine 20. stoljeća počinje osnivanje Matičinih ogranaka, od kojih pojedini tiskaju časopise (Mogućnosti, Split; Riječka revija i Dometi; Rijeka; Zadarska revija, Zadar; Dubrovnik, Dubrovnik; Revija, Osijek; Svjetlo, Karlovac i dr.). Matica ima i svoj dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja u 3. tečaju, te književni i znanstveni časopis Kolo. Matica od šezdesetih obogaćuje novim naslovima biblioteku Pet stoljeća hrvatske književnosti. Sažeto, ukupno je MH s ograncima objavila više tisuća knjiga, a tiska dvadesetak serijskih publikacija, koje su navedene na kraju studije.
Jezikoslovac Tomislav Galović piše o posebnosti hrvatske kulture u ranom srednjem vijeku u odnosu na susjedna područja, ali i Europu u cjelini, koju karakterizira njezina trojezičnost i tropismenost. Taj pojam podrazumijeva govorenje triju jezika: hrvatskoga, srednjovjekovnoga latinskog i staroslavenskoga/crkvenoslavenskoga, odnosno uporabu triju pisma: latinice, glagoljice i ćirilice na hrvatskom društvenom i političkom prostoru.
Cvijeta Pavlović piše o motivu sna u književnoj i kulturnoj povijesti kod renesansnog književnika Petra Zoranića, prvog hrvatskog romanopisca. Povjesničarka umjetnosti s višedesetljetnom torontskom adresom Srebrenka Bogović, piše o hrvatskom Apoksiomenu, jednom od rijetkih sačuvanih grčkih kipova koji su nekada krasili grčka svetišta i vježbališta. Kip je izronjen 1999. godine iz podmorja otočića Vele Orjule pokraj Lošinja, gdje je sada izložen javnosti u planetarno jedinstvenom muzeju s tim jednim jedinim eksponatom, nakon opsežnih konzervatorsko-restauratorskih radova. Urednicima su asistirale Sonja Pastuović i Katia Grubisic za grafičko oblikovanje sveska. Jubilarni 50. svezak, iako objavljen ovih dana, datiran je s godištem 2018. radi uobičajenog kašnjenja periodike radi oskudnih financijskih izvora.
Urednici Vladimir Bubrin i Vinko Grubišić iz Kanade, renomirani su višedesetljetni članovi Hrvatske Akademije Amerike s vlastitim respektabilnim karijerama. Za prethodni svezak JCS-a urednički je dvojac u Hrvatskoj nagrađen Nagradom ‘Davidias’ DHK-a, a sudeći prema fascinantnom sadržaju jubilarnog sveska nagrada čitatelja i stručne javnosti ne bi trebala ni ovaj put izostati. Vinko Grubišić je književnik i professor emeritus Sveučilišta Waterloo, slavist, kroatist, komparatist i latinist, a objavio je niz knjiga i studija s područja jezikoslovne kroatistike, književnosti te prijevode s više jezika na hrvatski i s hrvatskoga na engleski. Poliglot Vladimir Bubrin, publicist i prevoditelj, doktorirao je na Odsjeku za slavenske jezike i pravne znanosti Sveučilišta u Torontu, a objavljuje u uglednim američkim slavističkim časopisima. Na engleski je preveo više djela hrvatske književnosti. Obojica su, uz obitelj i profesionalne karijere te djelovanje u župnim zajednicama, redovito nalazili vremena za rad i djelovanje u hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u Americi na dobrobit hrvatskog naroda i domovine Hrvatske – za što im iskazujemo iskrenu zahvalnost.
Predsjednik Hrvatske Akademije Amerike, koja je nakladnik JCS-a, je John P. Kraljic. HAA je utemeljena u New Yorku 1953. Potpredsjednici Akademije su Michael Young i Mladen Lolich. Izvršni tajnica je Emily Erceg, te rizničarka je Dr. Maria Tuskan, a revizori su Recorder & Suzanne Grimm.
Članovi Izvršnog odbora su: dr. Aida Vidan (Cambridge, Massachusetts), dr. Zlatko Bacic (West Windsor, New Jersey), Denis Butkovic (Morganville, New Jersey), dr. Ante Čuvalo (Ljubuški, Bosnia-Hercegovina, Chicago), dr. Marija Dalbello (New Brunswick, New Jersey), dr. Mmia Mestrovic Deyrup (Glen Rock, New Jersey), dr. Vinko Grubišić (Kitchener, Ontario, Canada), Vesna Juresko Herman (Westport, Connecticut), Mladen Lolich (Hicksville, New York), Vcdran Joseph Nazor (Riverdale, NY), Anne Pavlich (Bethesda, Maryland), dr. Maria Kroeker-Tuskan (Cincinnati, Ohio), i Lillian Zakarija (Chicago, Illinois).
Tekst.: Vesna Kukavica
