„Josip Marohnić – život i djelo“

5 min čitanja

Knjiga „Josip Marohnić – život i djelo“ autora Radovana Tadeja predstavljena pred mnogobrojnom publikom 29. veljače o. g. u prelijepom novootvorenom prostoru Gradske knjižnice Rijeka, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika podružnica Rijeka i Američkog kutka Gradske knjižnice Rijeka.

Pozdravnim riječima obratile su se nazočnima direktorica Američkog kutka i voditeljica Hrvatske matice iseljenika podružnica Rijeka. Izdavači ove biografije su Naklada Kvarner, Institut za migracije i narodnosti te Gradska knjižnica Crikvenica. U programu promocije, uz autora i moderatora Radovana Tadeja, sudjelovali su Franjo Butorac iz izdavačke kuće Naklada Kvarner, María Florencia Luchetti, stručna savjetnica u Institutu za migracije i narodnosti (IMIN), Tomislav Vodička, glavni tajnik IMIN-a te Ervin Dubrović, poznati riječki povjesničar umjetnosti i kulture te dugogodišnji ravnatelj Muzeja Grada Rijeke, autor poznate izložbe Merika o velikom valu iseljavanja s ovog područja krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Tadej je zahvalio i privatnim sponzorima, suradnicima na knjizi, mještanima Hreljina, rodnog Marohnićeva mjesta te svima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana.

“Moje zanimanje za Marohnića počelo je kada je Bernardin Modrić 1995. snimao dokumentarni film o njemu, a ja sam bio scenarist. Marohnić je tada još bio neistražen i nepoznat, a ja sam ga htio predstaviti javnosti”, rekao je Tadej, poznati riječki publicist i pjesnik. Nakon filma, mislio je da će povjesničari iz raznih instituta prepoznati Marohnićevu važnost i o njemu i njegovom djelu pisati radove, ali to se nije događalo, čak ni kada je nastupila stota obljetnica njegove smrti. “Tada sam odlučio da ću onaj sinopsis koji sam pripremio za film preraditi, doraditi i upotpuniti. Tako je nastala knjiga”, objasnio je Tadej.  Tadej se među ostalim osvrnuo i na najnoviji dokumentarni film HRT-a o Josipu Marohniću.

Na predstavljanju knjige “Josip Marohnić – život i djelo”, publika se upoznala i sa životom i djelom najistaknutijeg Hreljana koji je pomagao hrvatskoj zajednici i općenito sa životom naših iseljenika, pa su se tako u publici našli i povratnici iz SAD-a Ketty Blazina i Mario Viscovich te podijelili svoja osobna iskustva. María Florencia Luchetti, stručna savjetnica iz Instituta za migracije i narodnosti, Hrvatica iz Argentine, istaknula je kako razumije osjećaje iseljenika i povratnika te da knjiga nije samo znanstvena, precizna i detaljna, nego da ima i toplinu, da nema samo povijesnu, nego i suvremenu važnost, jer se slične migracije događaju i danas. „Ovo je početak jednog divnog prijateljstva, a suradnja će se nastaviti godinama koje dolaze”, rekao je Tomislav Vodička, glavni tajnik IMIN-a.

Osim glazbenog ugođaja koji su osigurali Zoran i Franko Papić na gitarama, tu su bili i šešir i kaput ondašnjih Merikana (naših iseljenika u Amerikama), a Marina Hajdinić dočarala je ona vremena čitajući Marohnićeve stihove.

U Marohnićevoj biografiji autor obrađuje svaki segment Marohnićeva života, djetinjstvo i mladenaštvo u rodnom Hreljinu, odlazak u Ameriku, tada obećanu zemlju, rad u Chicagu i školovanje na Wheaton Collegu, angažman u Hrvatskoj narodnoj zajednici, danas Hrvatska bratska zajednica, publicistički i pjesnički rad te njegovu nakladničku i knjižarsku djelatnost. Marohnićevoj biografiji pridodan je i poseban prilog pod nazivom „Hreljani diljem svijeta“ što pomaže bolje razumjeti Marohnićev svijet i njegovo vrijeme. Naime, njegov odlazak preko Atlantika nije nekakav sporadični ili individualni čin, već je dio jednog ogromnog iseljeničkog vala koji je u pedesetak godina, od 1870-tih do 1920-tih godina, odnio oko pola milijuna Hrvata na američke obale.

Ovim djelom se u hrvatskoj publicistici i znanosti vraća dug domovine prema ovom zaslužnom hrvatskom posleniku na američkom kontinentu i omogućava solidan temelj za daljnje proučavanje njegova života i djela. Stoga ova knjiga zaslužuje pozornost svih onih koji se zanimaju ili proučavaju hrvatsko iseljeništvo ili pak jednostavno članova familija čiji su djedovi i pradjedovi otišli trbuhom za kruhom.

 Tekst: Stipan Kalafatić/ Foto: HMI Rijeka

Podijeli ovaj članak
Skip to content