Dvanaest izložaka, odnosno trinaest značajnih djela, hrvatskoga velikana kiparstva – Ivana Meštrovića, bit će izloženo od 18. rujna 2012. do 6. siječnja 2013. u pariškom Musée Rodin, koji skrbi o tisuću djela jednog od najutjecajnijih i najcjenjenijih umjetnika u povijesti, Augustea Rodina
U sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj pod nazivom Croatie, la voici, 17. rujna, u Musée Rodin u Parizu otvorena je izložba ‘Ivan Meštrović, L’Expression croate (Ivan Meštrović, Hrvatska ekspresija)’. Radovi se mogu razgledati do 6. siječnja 2013. godine.
Autori koncepta izložbe: Catherine Chevillot, ravnateljica Musée Rodin, Pariz; Véronique Matiussi, dokumentarist, Musée Rodin, Pariz; Andro Krstulović Opara, ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića, Split i Ljiljana Čerina, muzejska savjetnica, Muzeji Ivana Meštrovića – Atelijer Meštrović
Izložba, ‘Ivan Meštrović, L’Expression croate (Ivan Meštrović, Hrvatska ekspresija)’ u Musée Rodin prilika je da se baci novo svjetlo na dijalog između dvojice svjetski značajnih umjetnika izborom Meštrovićevih djela koja se postavljaju u prostor u kome već žive djela velikog učitelja. Djela su posuđena iz Atelijera Meštrović i Gliptoteke HAZU u Zagrebu, te Galerije Meštrović i krstionice Katedrale u Splitu.
Dvanaest izložaka, odnosno trinaest značajnih djela, hrvatskoga velikana kiparstva – Ivana Meštrovića, bit će izloženo od 18. rujna 2012. do 6. siječnja 2013. u pariškom Musée Rodin, koji skrbi o tisuću djela jednog od najutjecajnijih i najcjenjenijih umjetnika u povijesti, Augustea Rodina.
Odabir djela koji su načinili Catherine Chevillot, ravnateljica Musée Rodin, i Andro Krstulović Opara, ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića, predstavlja presjek Meštrovićeva stvaralaštva, od najranije bečke, secesijsko-simbolističke faze, preko ekspresionističkih stilskih htijenja, prikaza ženskih aktova zagrebačkoga perioda, sakralne tematike sve do zrele, američke faze.
Tako će pariška publika imati prilike vidjeti Meštrovićevo remek djelo ‘Zdenac života’ oblikovano u Beču 1905. godine te djela ‘Timor dei’ (Beč, 1905.) i ‘Laokoon mojih dana’ (Beč, 1905.). Samo za ovu prigodu, nakon 1908. godine, kada je Ivan Meštrović na Prvoj dalmatinskoj izložbi u Splitu izložio djelo ‘Antejeva desnica’ (Pariz, 1908.), načinjena je rekonstrukcija te su dva djela spojena u jedinstvenu kompozicijsku cjelinu.
Meštrovićev doživljaj Augustea Rodina progovara u Rodinovu portretu iz vremena njihova druženja u Rimu 1914. godine, dok je Meštrovićev dijalog s Rodinim djelom ‘Glas inspiracije’ prisutan u izboru djela ‘Studija za Psihu’ (Zagreb, 1927.). Smiren i kontemplativan izričaj izuzetnih Meštrovićevih uradaka ‘Vestalke’ (Cannes, 1917.) i ‘Dalekih akorda’ (Rim, 1918.) suprotstavljaju se ekspresivnošću nabijena izabrana djela ‘Žena u grč’u (Zagreb, 1928.), ‘Perzefona’ (Rim, 1946.) i ‘Job’ (Rim, 1946.). Ovim izborom djela nastojalo se prikazati umjetničko kreativni presjek Ivana Meštrovića poštujući oblikovno tematske odrednice raznih razdoblja njegova iznimno bogatog opusa.
Susret dvaju velikana, koje je povezivalo iznimno međusobno poštovanje, rezultirao je dopisivanjem koje će, uz Meštrovićev esej o Rodinu povodom njegove smrti te druge popratne tekstove, biti objavljeno u dvojezičnom katalogu, francusko-engleskom.
Katalog potražite na www.culturenet.hr