Izašla knjiga o Hrvatima u južnom Gradišću

3 min čitanja

 

Knjigu „ Tragovima Hrvata u južnom Gradišću“ napisao je rođeni Bandolac Franjo Ostović. U njoj predstavlja ukupno 22 sela, među kojima i selo Vlahije i druga manje poznata i bivša hrvatska sela južnoga Gradišća

 

Tek izdanu publikaciju o Hrvatima u južnom Gradišću, knjigu „ Tragovima Hrvata u južnom Gradišću“ napisao je rođeni Bandolac Franjo Ostović. U njoj predstavlja ukupno 22 sela, među kojima i selo Vlahije i druga manje poznata i bivša hrvatska sela južnoga Gradišća.

Knjiga na hrvatskome jeziku sadrži sažetke na njemačkom jeziku, a Ostović o svojoj knjizi kaže, da je kanio pokazati posebnosti Hrvata u južnom Gradišću. Vlasi, primjerice su većinom, od početka doseljenja u prvoj polovici 16. stoljeća, imali poseban status. Oni nisu morali – kao drugi hrvatski doseljenici u drugih sela – vršiti tlaku. Vlahi su bili policajci i stražari i imali su zadaću, da uhićuju lopove, odnosno kažnjavaju. Ostović kaže, da je našao podatak, da su Vlasi u Starom Hodasu morali izvršiti i smrtnu kaznu.

Umirovljeni učitelj Franjo Ostović je našao, da su 22 nekadašnja hrvatska sela prije 100 godina imala većinu hrvatskoga stanovništva. Samo tri sela – Lipovac/Steinfurt, Sv. Mikula/St. Nikolaus i Šeškut/Sulz – su imali više njemačkih nego hrvatskih stanovnika. Danas su sva sela potpuno asimilirana, u nijednom selu ljudi već ne ili samo slabo govore hrvatski jezik. Sv. Mikula/St. Nikolaus je primjer za asimilirano selo u novogradskom kotaru.

Ostović kaže da je uzrok za brzu asimilaciju leži u školskoj polici NS režima. Nacionalsocijalisti su se potrudili da u škole malih sela pošalju njemačke učitelje. Primjer za brzu asimilaciju je i Veliki Medveš/Großmürbisch. U crkvi je još Križni put na hrvatskom i prozori, koje su darovali iseljenici iz Amerike. Danas se u selu više ne govoru hrvatski jezik.

Leo Radaković kao predsjednik Radne zajednice hrvatskih općinskih političara, koja je izdala knjigu, kaže neka bude svjedok tome koliko brzo u selima asimilacija može napredovati, ako pojedinci ne paze na jezik i kulturu.

Knjigu „ Tragovima Hvata u južnom Gradišću“ možete nabaviti kod autora Franje Ostovića u Glasingu i u općinskom uredu u Pinkovcu. (https://volksgruppen.orf.at/) Prijevod: dšš

 

 

Podijeli ovaj članak
Skip to content