Po prvi put u značajnijem su obimu na pečuškom Međunarodnom kroatističkom skupu bila tematizirana pitanja koja se izravno odnose na povijest i sadašnjost Hrvata u Vojvodini. U Zborniku su objavljene četiri rada (Cvikić-Čeliković-Runje-Žigmanov) koji s raznih motrišta referiraju na status i stanje hrvatske zajednice u Vojvodini
U izdanju Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj, početkom listopada 2012. godine u Pečuhu je objavljen zbornik radova s jubilarnog, X. međunarodnog kroatističkog skupa, koji je održan 21. i 22. listopada 2010. godine u Pečuhu. Obima 414 stranica, u njemu su zastupljena 33 rada autora iz Hrvatske, Mađarske i Vojvodine, među kojima su i Ernest Barić, Sanja Vulić, Silvester Balić, Mijo Lončarić, Tatjana Ileš, Marko Samardžija, Vlasta Markasović, Ivan Trojan, Ivo Pranjković, Lada Badurina, Branko Ostajmer, Sanda Ham, Robert Bacalja, Krešimir Bagić, Goran Rem, Anica Bilić, Josip Vrbošić i drugih.
Jedan dio radova tematski je posvećen pitanjima identiteta, povijesti, kulture i kulturne baštine te književnosti Hrvata u Mađarskoj, Austriji i Vojvodini. S njima su usko povezana i pitanja kulturne suradnje između Hrvata i naroda s kojima oni stoljećima žive na prostorima Panonije. Na koncu, imamo i jedan značajan broj radnji koje referiraju na problematiku hrvatskoga standardnoga jezika.
Po prvi put u značajnijem su obimu na pečuškom Međunarodnom kroatističkom skupu bila tematizirana pitanja koja se izravno odnose na povijest i sadašnjost Hrvata u Vojvodini. Na taj način osnažena je kako vidljivost vojvođanskih Hrvata u znanstvenome prostoru tako i pospješena integracija ovdašnjih znanstvenih napora u cjelinu hrvatskog znanstvenog prostora, što je i jedan od svjesno postavljenih ciljeva Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
U tom smislu, u Zborniku su objavljene četiri rada koji s raznih motrišta referiraju na status i stanje hrvatske zajednice u Vojvodini. Magistra Sandra Cvikić iz Vukovara, s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, zastupljena je s radnjom „Fenomen manjinskog političkog poduzetništva i Hrvati u Republici Srbiji“ (str. 325-337), u kojoj se sociološkom analizom problematizira društveni položaj i ostvarena manjinska prava Hrvata u Vojvodini. Profesorica Katarina Čeliković, iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u svojoj je radnji „Kulturni prostor i kulturne prakse hrvatske manjine u Vojvodini“ (str. 313-324) prikazala rezultate istraživanja hrvatske kulturne scene u Vojvodini iz 2009. godine. Pokojni Dujo Runje u radnji „Ostvarivanje uporabe hrvatskoga jezika i pisma u Vojvodini“ (str. 392-402) posvećuje pozornost pravnom okviru kojim se uređuje pravno na službenu uporabu materinskog jezika i pisma kao i njegova primjena kada je riječ o Hrvatima u Vojvodini. Na koncu, ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov u Zborniku je zastupljen s radnjom „140 godina produkcije književnih i kulturnih časopisa podunavskih Hrvata“ (str. 276-289), u kojoj faktografski iznosi osnovne činjenice i informacije iz povijesti časopisne produkcije među ovdašnjim Hrvatima. (ZKVH)