Hrvati u Rusiji nisu zaboravljeni

3 min čitanja
Diana Šimurina-Šoufek, Alla Strineka, Dimitrij Serdivkov, Elena Pilićeva Čorko i Diana Mašala Perković

Matičine goste Elenu Pilićevu Čorko predsjednicu udruge Informativno-pravnoga centra ruskih sunarodnjaka u RH, povjesničarku Allu Strineku i Dimitrija Serdivkova, tajnika Udruge primila je tajnica Diana Mašala Perković, mag iur.

U Matici je 1. rujna održan sastanak na kojem su se razmatrale mogućnosti suradnje i budućih zajedničkih projekata vezanih za naše sunarodnjake u Rusiji, kao i Ruse doseljene u Hrvatsku. Matičine goste Elenu Pilićevu Čorko, predsjednicu udruge Informativno-pravnoga centra ruskih sunarodnjaka u Republici Hrvatskoj, prof. povijesti Allu Strineku i Dimitrija Serdivkova, tajnika Udruge primila je tajnica Diana Mašala Perković, mag iur.
Povod susretu bio je, među inim, i članak novinarke Tamare Kunić objavljen 18. kolovoza u dnevniku 24 sata. Ondje se predstavilo istraživanje povjesničarke Strineke, sadašnje Zagrepčanke, koja istražuje tko su bili Hrvati koji su gradili Rusiju. U sibirsku koloniju Kuzbas, u oblast Kemerovo, godine 1921. počeli su doseljavati stranci – među kojima i ljudi s naših prostora, Države SHS. Rudarska kolonija je zatvorena 1926., ali ono što su stranci ostavili za sobom vidljivo je i danas. Većina Hrvata vratila se u SAD, ali devetero ih je ostalo u Kemerovu. Dvojica su završili u gulagu, a potomci ostalih i dan danas ondje žive. Najviše podataka povjesničarka Strineka našla je o Klišaninu Anti Perkoviću, rudaru koji je 1923. stigao iz New Yorka, a koji je 1930. uzeo rusko državljanstvo i umro u Kemerovu 1956. U gradu su ostali potomci Roya Oplića iz Udbine, koji je u Sibir stigao iz Kalifornije, i Slave Kruljca Ivanovića iz Mrkoplja, koji je došao iz Illinoisa. U Kemerovu mu danas živi kći Mira Stanislavnova Tkać i unuka. Muzej Krasnaja gorka u Kemerovu posjetili su i potomci rudara iz Nizozemske i SAD-a, a ondje se nadaju kako će ih obići i potomci Hrvata koji su ondje živjeli i radili.
Tajnica Matice Mašala Perković članovima Udruge predstavila je projekte kuće, njenu raznovrsnu publicističku i izložbenu djelatnost te raznovrsne i mnogobrojne kontakte s iseljeničkim udrugama u svijetu. Razgovaralo se i o mogućnostima organiziranja izložbe kemerovskoga muzeja o hrvatskim rudarima u Matici.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek; Fotografija: Snježana Radoš

Podijeli ovaj članak
Skip to content