U NSK u Zagrebu održano je deset tribina iz ciklusa vezanih uz hrvatske iseljenike koje je vodila Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice. Gostovali su: Drago Šaravanja, Vesna Kukavica, Simona Delić, Marin Sopta, Teodoro Darko Mažuranić, Enerika Bijač, Sanja Vulić, Tomislav Sunić, Đuro Vidmarović i Tuga Tarle
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2011. predstavila je Zbirku inozemne Croatice, čiji je zadatak pronalaženje, prikupljanje, registriranje i promidžba publikacija koje Hrvati (i ne samo oni) objavljuju izvan Hrvatske. Zbirka se tematski dijeli na tri veće cjeline: Hrvatska knjiga u inozemstvu, koja obuhvaća djela hrvatskih autora tiskana izvan granica Hrvatske i djela stranih autora čija su tema (ili u kojima se spominju) Hrvati i Hrvatska, Iseljenička knjiga i Tisak hrvatskih manjina.
Hrvatskom knjigom tiskanom u inozemstvu na svoj način bavi se i više značajnih domovinskih institucija, od Hrvatske matice iseljenika, Društva hrvatskih književnika, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te prvenstveno NSK- Zbirkom inozemne Croatice.
U razdoblju od veljače 2014. do lipnja 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održano je deset tribina iz ciklusa vezanih uz hrvatske iseljenike. Tribine je vodila Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice. Na njima su dosad gostovali Drago Šaravanja, Vesna Kukavica, Simona Delić, Marin Sopta, Teodoro Darko Mažuranić, Enerika Bijač, Sanja Vulić, Tomislav Sunić, Đuro Vidmarović i Tuga Tarle.
Na nedavnoj, desetoj tribini, u lipnju 2015., Lovenčić je ugostila profesoricu filozofije i komparativne književnosti i profesionalnu diplomatkinju Tugu Tarle koja je govorila o svojem iseljeničkom, pa diplomatskom, iskustvu u Australiji, i boravku u diplomatskoj misiji u Čileu, Španjolskoj i Slovačkoj. Tarle je objavila nekoliko knjiga iz područja književnosti, plesne umjetnosti, pitanja identiteta i iseljeničke problematike, i to zbirku kratkih pripovijedaka Ariadnina nit i Plesne kritike, te knjigu eseja Hrvatska – Australija/Novi Zeland, povijesne i kulturne veze. Zadnje u nizu njezinih djela su knjiga eseja, kritika, pisama i prijedloga – Hrvatski iseljenički duhopis (2013.) i stručni rad Identitet i maska u izdanju Matice hrvatske i Udruge hrvatskih diplomata (2014.).
Na svibanjskoj tribini gost voditeljice Zbirke inozemne Croatice bio je sveučilišni profesor, pisac, politolog i prevoditelj Tomislav Sunić. Na tribini je bilo riječi o njegovu boravku u SAD-u, predavačkim iskustvima na hrvatskim i inozemnim sveučilištima, povratku u Hrvatsku i diplomatskoj službi te pisanju za Književnu reviju i Novu Hrvatsku, objavljivanim knjigama i tekstovima. Do 1993. radi kao profesor političkih znanosti u Sjedinjenim Američkim Državama, a po povratku u Hrvatsku, od 1993. do 2009., radi kao diplomat i predstavlja Hrvatsku u Belgiji, Danskoj, Velikoj Britaniji i Alžiru. Aktivno sudjeluje u promicanju hrvatskoga pitanja u Europi i Sjevernoj Americi.
Gošća ožujske tribine bila je Sanja Vulić, sveučilišna profesorica i znanstvenica, koja je govorila o djelima koja je napisala, vezama s dijasporom i pripadnicima hrvatskih autohtonih manjina, profesorskome radu na Hrvatskim studijima te stručnim boravcima u inozemstvu, u Austriji, Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Njemačkoj i Kanadi. Vulić je doktorirala je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a do 2007. je bila docentica na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Splitu. Od listopada 2010. do listopada 2012. bila je pročelnica Odjela za kroatologiju Hrvatskih studija, gdje trenutačno radi kao profesorica.
Objavila 147 znanstvena rada, 258 stručnih radova i osvrta te 414 kraćih tekstova pretežito popularnoznanstvenoga sadržaja u različitim časopisima, serijskim publikacijama, zbornicima i knjigama u Hrvatskoj i inozemstvu. Autorica je više knjiga, te urednica 14 knjiga. Bila je voditeljica Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču od prosinca 2007. do prosinca 2011. godine. Autorskim je prilozima sudjelovala u 54 televizijske te brojnim radioemisijama s temama o hrvatskoj dijaspori ili s jezičnom tematikom.
Sedmi sugovornik Željke Lovrenčić, u siječnju 2015., bio je Đuro Vidmarović. Književni kritičar, pjesnik, prozni pisac, prevoditelj, povjesničar, proučavatelj povijesti i kulture hrvatske dijaspore, političar i diplomat Đuro Vidmarović govorio je o svome političkome i diplomatskom životu, boravku u Ukrajini, književnome, znanstvenome i prevoditeljskome radu te proučavanju djela pripadnika hrvatskih manjina i hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Godine 1990. izabran je za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, a od 1995. do 1999. izvanredni je i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Ukrajini. Od 1972. bavi se književnim radom te proučavanjem povijesti i književne baštine hrvatskih narodnih manjina u susjednim zemljama. O tome je objavio više stotina prikaza, članaka i studija u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Mađarskoj, Izraelu, Ukrajini i Austriji.
Na šestoj, prosinačkoj tribini u NSK gostovala je Enerika Bijač, književnica, slikarica, novinarka i knjižničarka. Govorila je o svojem književnom radu i slikarstvu i djelatnosti koprivničkoga Ogranka Društva hrvatskih književnika, čija je voditeljica. Posebna pozornost posvećena je međunarodnomu književnom festivalu Galovićeva jesen te književnim vezama s Bugarskom. Njezine su pjesme prevedene na talijanski, engleski, bugarski, španjolski i ruski jezik. Imala je više od 35 samostalnih izložbi slika širom Hrvatske i u inozemstvu te više od sedamdeset skupnih izložaba. Od 2010. do 2014. bila je predsjednica Organizacijskog odbora međunarodnog festivala književnosti Galovićeva jesen, koji se održava u Koprivnici. Utemeljiteljica je književnih manifestacija Dani Ivana viteza Trnskog, koji se održavaju u Podravini, i Neretvanskih pjesničkih susreta Maslini u lice.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u studenome 2014., gost pete tribine Zbirke inozemne Croatice bio je Teodoro Darko Mažuranić, posljednji muški potomak slavne obitelji Mažuranić i povratnik iz Argentine. Govorio je o povijesti obitelji Mažuranić, roditeljima Božidaru Fedoru i Ireni, našim iseljenicima u Argentini te povratku obitelji u Hrvatsku. Prapraunuk bana Ivana Mažuranića rođen je 1949. u pokrajini Buenos Aires u Argentini, a roditelji su mu emigrirali u tu južnoameričku zemlju sredinom 1947.
Odmalena je bio član hrvatskih emigrantskih organizacija, čija je svrha bila upoznavanje argentinske javnosti s hrvatskim težnjama, kulturom i folklorom. Od 1966. do 1971. mlađe je naraštaje podučavao hrvatski jezik i povijest u sklopu tečaja hrvatskoga jezika i povijesti u Hurlinghamu, u zavodu Kardinal Stepinac. Također, tijekom dvadeset i pet godina (1970. – 1995.) pri župi sv. Nikole Tavelića vodio je tamburaški zbor Bosna, koji je utemeljio i s kojim je nastupao po cijeloj Argentini. Zbor djeluje i danas s novim članovima. Dvadeset je godina bio član pjevačkoga zbora Jadran. Za vrijeme Domovinskoga rata, u argentinskome dnevnom tisku objavio je mnogo članaka, braneći Hrvatsku. Bio je dopredsjednik Hrvatsko-argentinskoga kulturnog društva u Zagrebu.
Na četvrtoj tribini u NSK , u listopadu 2014., Željka Lovrenčić je ugostila povjesničara i politologa Marina Soptu koji je govorio o životu u Kanadi, hrvatskoj zajednici u toj zemlji, okolnostima svojeg povratka u Hrvatsku, važnosti hrvatskoga iseljeništva, prvome Hrvatskom iseljeničkom kongresu te problemima veznim uz integraciju iseljenika u politički život nove sredine. Sopta je diplomirao političke znanosti i povijest na Sveučilištu York u Torontu, a doktorirao 2012. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. U razdoblju od 1987. do 1993. na Centennial Collegeu u Torontu predavao je kolegije Multikulturalnost u Kanadi i Političku ekonomiju. Od dodine 2005. godine do danas radi u Centru za kulturu i informacije Maksimir u Zagrebu. Autor je i suautor knjiga, brojnih studija, članaka i monografija koje se bave iseljeničkom temom, položajem Hrvata u Bosni i Hercegovini te pitanjem sigurnosti i stabilnosti.
Treća, svibanjska tribina Zbirke inozemne Croatice 2014. ugostila je Simonu Delić, znanstvenicu i književnu prevoditeljicu koja je govorila o književnome prevoditeljstvu, proučavanju baladnoga pjesništva, hispanistici te djelima koja je napisala ili prevela. Delić je španjolski jezik i književnost te komparativnu književnost diplomirala na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad naslovljen Tema obitelji u hrvatskoj tradicijskoj baladi obranila je 1999. godine. Zaposlena je kao istraživačica u humanističkim znanostima (područje etnologije i folkloristike) u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu od 1996. godine. Dosad je objavila tri knjige na hrvatskome i španjolskome jeziku u Hrvatskoj i Njemačkoj i knjigu eseja iz latinoameričke književnosti. Osim istraživačkog rada, prevodi i djela latinoameričkih i španjolskih autora za hrvatske izdavače.
Gošća voditeljice Zbirke inozemne Croatice, travnja 2014, na drugoj tribini, bila je Vesna Kukavica, zagrebačka kulturna djelatnica i novinarka, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika. Na tribini je bila predstavljena njezina knjiga Umreženi identiteti. Riječ je o knjizi izabranih publicističkih radova koja ruši uobičajene stereotipe u javnosti o hrvatskome iseljeništvu i pruža nam potpuno drukčiju sliku naše dijaspore u 21. stoljeću. Kukavica je studirala na Fakultetu za defektologiju (logopedija) te Filozofskomu fakultetu (komparativna književnost, fonetika) i diplomirala 1985. godine. Poslijediplomski studij na Filozofskome fakultetu na Odsjeku opće lingvistike apsolvirala je s temom Posebne značajke nastavničkog glasa godine 1990. Od godine 1994. djeluje u Hrvatskoj matici iseljenika. Rukovoditeljica je Odjela za nakladništvo te urednica Hrvatskoga iseljeničkog zbornika od godine 2000. Uredila je tridesetak knjiga i brošura. Objavila je više stotina prikaza i feljtona iz područja kulture na hrvatskome i engleskome jeziku u časopisima i zbornicima u RH i inozemstvu te jednu monografiju s područja kulture hrvatskoga iseljeništva.
Prva tribina Zbirke inozemne Croatice prvi je put je održana 18. veljače 2014. Željka Lovrenčić razgovarala je s književnikom i povratnikom iz Australije Dragom Šaravanjom. Govorio je o životu u Australiji, o hrvatskoj zajednici u toj zemlji, povratku u Hrvatsku nakon više desetljeća života u inozemstvu, o svojem književnom radu, ali ponajprije o tematici vezanoj uz hrvatske iseljenike kojom se bavi u svojim djelima Hrvati sa Snježnih planina, Idemo kući, Na drugoj strani vremena, Gelipter i dr. Šaravanja je u Australiju stigao 1960., doškolovao se za strojarskoga zrakoplovnog inženjera i završio studij hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu Macquarie Sveučilišta u Sydneyju. Zastupljen je u antologijama Hrvatska iseljenička lirika (1974.), Hercegovina (2002.) i dr., u dvojezičnome zborniku hrvatskih književnika u Australiji Zrcala u sjeni (1994.) te u zborniku australskih multikulturalnih pisaca Writers’ Mosaic (1992. i 1996.).
Voditeljica tribina i Zbirke inozemne Croatice Željka Lovrenčić (Koprivnica, 1960.) diplomirala je komparativnu književnost i španjolski jezik i književnost te magistrirala filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na Hrvatskim studijima s disertacijom Hispanistička Croatica – tri naraštaja čileanskih pisaca hrvatskog podrijetla. Prevoditeljica je sa španjolskoga i na španjolski jezik, urednica i plodna teoretičarka književnosti. Piše eseje o piscima hrvatskih korijena iz Argentine, Bolivije, Čilea, Paragvaja, Perua i Urugvaja, kao i Venezuele. Aktualna je potpredsjednica Društva hrvatskih književnika i članica Hispansko-hrvatskog društva kao i Svjetske organizacije književnika i umjetnika. Dosad potpisuje više od četrdeset knjiga i gotovo 250 radova u stručnim časopisima pretežito filološke provenijencije.
Tekst: Diana Šimurina-Šoufek
