“DANI HRVATA BUNJEVACA” u Splitu i Splitsko dalmatinskoj županiji

5 min čitanja

Susretište rasutog hrvatskog bića i njegovog bogatstva u različitost i specifičnostima kulturnih identiteta, zadnjeg tjedna mjeseca lipnja 2024. godine, dovodi manifestaciju »Dani Hrvata Bunjevaca« u Split, Solin i Kaštela.

Tekst: A. Ćaleta; Fotografije: NIU „Hrvatska riječ“

Time Splitsko-dalmatinska županija simbo­lično upija opojne mirise ravnice plodne Bačke i Vojvodine, šušta­njem zlatnog klasja dozrjelog žita povinutog melodioznošću zvuka tambure, gizdavih nošnji i zvuka kopita rzavog vranca koje ljetni povjetarac dovodi sve do prodoline gdje se Jadro, Kozjak i Marjan sjedinjuju s plavim Jadranom.

Iz starih rukopisa proizlazi kako su Bunjevci pod vodstvom fra­njevca Andrije Dubočca, u prvoj polovici 17. stoljeća, s prostora Dal­macije i zapadne Hercegovine nastanili Bačku, kao i da ih je ondašnje lokalno stanovništvo nazivalo »Dalmatincima« ili »Dalmatinima«.

Uz toponim rijeke Bune kod Blagaja (Mostar), svoje ime duguju i suhozidnim kamenim kućama »bunjama«.

Uistinu je malo potrebno da otkrijemo koliko smo poviješću prožeti isprepletenim nitima života koje nas rijekama zajedničke baštine trajno povezuju.

Povijesna zbilja jednog naroda i dinamika njegovih migracija, kao i sposobnost da socijaliziranjem oplemeni prostor novog nastana, fasciniraju. Impresionira činjenica da identitet naroda obuhvaća različite aspekte života zajednice; ono što ga razlikuje od drugih, kao i ono što ga povezuje i čini zajednicom s dubokim korijenima i bogatom baštinom. Taj je identitet nemoguće očuvati ako se prekida s prošlošću naroda, ako se zatomljuje njegov praiskon, ako se zaboravi kako očuvati one vrijednosti iz kojih je iznikao, od kojih živi i po kojima je prepoznatljiv. Identitet naroda i njegove specifičnosti u kontekstu očuvanja žive i minule baštine jamstvo su očuvanja prepoznatljivosti zajednice kojoj pripada kako u nacionalnom smislu, tako i u kontekstu izvornog europskog civilizacijskog narativa.

Tendencije prisutnog brzog i suvremenog načina života, neminovno dovode u iskušenje prekidanja sa svojom prošlošću, kada su mijene tako brze i intenzivne da se tkivo kulture rastače na dijelove koje više nije moguće identitetski sinkronizirati.

Hrvatska matica iseljenika već 73 godine postojano veze niti identiteta i prepoznatljivosti mozaika bića hrvatskog čovjeka, raspršenog poput pijeska morskoga nošenog vjetrom iz Domovine na obale žala dalekih mora. I pri tome respektira specifičnosti svake iseljeničke zajednice, sukladno razdoblju, kontekstu i udaljenosti migriranja.

Manifestacija »Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko dalmatinskoj županiji«, upravo nam bar donekle daje odgovore na postavljene upite, na prisutne izazove, na činjenicu da su opstali unatoč životnim izazovima pustivši duboko korijenje u plodnu ravnicu Vojvodine, čineći ju bogatijom. Manifestacija je sadržajna kako po programskoj raznolikosti, tako i po prostorima u kojima ćemo se susresti, upoznati, čuti i doživjeti.

Od splitske Rive, solinske Gradine, Dvorca Vitturi, crkve sv. Josipa na Mertojaku.

Osmišljena je kako bi, uz plesni i glazbeni narativ HKPD-a »Matija Gubec« iz Tavankuta, zainteresi­rana publika mogla čuti i o slovu povijesnog, identitetskog i kulturnog presjeka iz pisanih vrela Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, stvaralaštva NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatske glazbene udruge »Festival bunjevački pisama« ali i tehnike likovnog izričaja u slami.

Hrvatska matica iseljenika Podružnica Split, upravo je uslijed raznolikosti istaknutih programa po­nudila suorganizatorstvo Matici hrvatskoj – Ogranku Split, Matici hrvatskoj – Ogranku Kaštela, Split­sko-makarskoj nadbiskupiji, Muzeju Grada Kaštela, Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« – Solin, župi sv. Josipa na Mertojaku (Split), Folklornom ansamblu »Jedinstvo«, KUD-u »Salona«, KUD-u »7 Kašte­la«, KUD-u »Ante Zaninović«, Hrvatskoj udruzi »Benedikt«, Likovnoj udruzi »Emanuel Vidović«, udruzi »Hrvatsko Nadzemlje«. Svi su otvoreno i sa zauzetošću preuzeli dio organizacijskih obveza.

Županija Splitsko-dalmatinska, Grad Split, Grad Kaštela, Grad Solin, financijski su potpomogli realizaciju. Njihova predanost i otvorenost sudjelovanja u programskim aktivnostima Podružnice Split Hrvatske matice iseljenika potiče i obvezuje da programska i sadržajna prezentacija o egzistiranju hrvatskih nacionalnih zajednica u 12 europskih zemalja bude poticaj da kao dobri domaćini budemo podrška u programima očuvanja baštine koju s ponosom svakodnevno žive.

Podijeli ovaj članak
Skip to content