Prva izložba obrađuje Bukovčev život i rad u Parizu od 1877. do 1893. godine, te njegovu afirmaciju u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji kao i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji
Galerija Klovićevi dvori iz Zagreba i Kuća Bukovac u Cavtatu otvaraju prvu od tri predviđene izložbe o Vlahi Bukovcu. Namjera je kroz tri zasebne izložbe predstaviti tri najznačajnija razdoblja Bukovčeva stvaralaštva: pariško, zagrebačko i praško. Prva izložba obrađuje Bukovčev život i rad u Parizu od 1877. do 1893. godine, te njegovu afirmaciju u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji kao i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji.
Po prvi će se put u Hrvatskoj predstaviti djela iz Engleske i Francuske koje je radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa. Bit će izložena i djela koja je predstavljao na pariškom Salonu poput La Grande Iza, Andromeda ili Dalmatinski ribari te Portret Baltazara Bogišića. Na nov će se način valorizirati Bukovčevo slikarstvo nastalo izvan atelijera i akademije, njegovi slobodno kadrirani pejzaži. Bukovčeva autobiografija „Moj život“ neiscrpno je vrelo podataka, neraskidivo vezano za stvaralaštvo. Izložba će prikazati kronološki slijed, uspone i razočaranja mladog umjetnika hrabro vođenog idejom da postane umjetnik
Djela za izložbu dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a posebna atrakcija izložbe monumentalna je kompozicija Isus prijatelj malenih iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu impozantnih dimenzija 3 x 4,40 m, koja je nagrađena na pariškom Salonu 1888. godine. Slika će po prvi puta biti predstavljena hrvatskoj javnosti.
Autorice izložbene koncepcije su Petra Vugrinec (viša kustosica, Galerija Klovićevi dvori) i Lucija Vuković (kustosica, Kuća Bukovac) dok su koautori: američka povjesničarka umjetnosti dr. sc. Rachel Rossner, engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson, Jadranka Beresford-Peirse, osnivačica internacionalne Zaklade hrvatskih spomenika, akademik dr. sc. Radoslav Tomić i izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr. sc. Igor Borozan.
(culturenet.hr)