HAZU odsada ima novih pet dopisnih članova, i to Mirka Dikšića (Kanada), lorda Normana Roberta Fostera (Velika Britanija), Vinka Grubišića (Kanada), Šimu Malenicu (Francuska) i Nenada Šestana (SAD), a na svečanost su iz Amerike doputovali Mirko Dikšić i Nenad Šestan, te Šime Malenica iz Francuske. Proglašeno je i jedanaestoro novih članova-suradnika
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu 9. lipnja održana je svečanost proglašenja novih članova . Novi akademici, koji su i osobno primili povelje, su Dragutin Feletar, Svetozar Musić, Milko Jakšić, Nikola Ljubešić, Goran Durn, Igor Vlahović, Mirko Orlić, Miroslav Samaržija, Željko Cvetnić, Nikola Bašić i Ignac Lovrek. Proglašeno je i pet dopisnih članova, i to Mirko Dikšić (Kanada), lord Norman Robert Foster (Velika Britanija), Vinko Grubišić (Kanada), Šime Malenica (Francuska) i Nenad Šestan (SAD), a na svečanost su iz Amerike doputovali Mirko Dikšić i Nenad Šestan, te Šime Malenica iz Francuske. Proglašeno je i jedanaestoro novih članova-suradnika.
Predsjednik Akademije Zvonko Kusić na svečanosti se pohvalio konsenzusom u toj našoj najistaknutijoj znanstvenoj ustanovi budući je izbor novih akademika protekao bez velikih prijepora, dodavši kako u HAZU redovito ima manje mjesta no što je vrsnih ljudi u hrvatskome društvu. Potvrdio je da su izabrani vrhunski znanstvenici koji su stvorili djela trajne vrijednosti za čovječanstvo.
U ime novih akademika zahvalio je akademik Svetozar Musić, rekavši kako svjedočimo naprednim tehnologijama, novim materijalima, razvoju nanoznanosti, pametnim lijekovima i razvoju novih izvora energije.
Uz akademike, ceremoniji proglašenja nazočili su brojni visoki uzvanici iz javnog života domovine, među kojima je bio i predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner. Uz članove obitelji novoizabranih članova Akademije, svečanost su uveličali predstavnici učenika XV. gimnazije iz Zagreba koji su osvojili ovih dana 1. mjesto na Međunarodnom informatičkom natjecanje učenika srednjih škola ACSL All-Star 2016. Akademik Zvonko Kusić pohvalio se da ih je Akademija pozvala na svečanost proglašenja novih članova i time pokazala svoju okrenutost mladima i budućnosti, pa su učenici dobili zasluženi najveći aplauz.
Djela Johannesa Brahmsa i Blagoja Berse izvela je u prigodnom umjetničkom programu mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić uz klavirsku pratnju Srđana Filipa Čaldarovića.
Nakon ovogodišnje ceremonije, HAZU ima 150 redovitih članova, 133 dopisna člana i 91 člana suradnika.
Za dopisne članove iz dijaspore proglašeni su vrhunski znanstvenici Mirko Dikšić, Vinko Grubišić, Šime Malenica i Nenad Šestan te britanski arhitekt Norman Robert Foster. Riječ je o iznimno značajnome strukovnom priznanju u području prirodnih i humanističkih disciplina te nanoznanosti kako za hrvatsku planetarnu akademsku zajednicu, tako i za hrvatski narod i njegovu kulturu u cjelini.
Inovativni radiokemičar i neuroznanstvenik Mirko Dikšić (74), profesor emeritus Odsjeka za neurologiju i neurokirurgiju Sveučilišta McGill iz Montreala, pet desetljeća uspješno razvija karijeru u Kanadi s tim da je ondje paralelno četvrt stoljeća i redoviti profesor. Nakon osnovnog školovanja u rodnome Cvetkoviću i Jastrebarskom, na Sveučilištu u Zagrebu završava studij kemije na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu, gdje i brani doktorsku disertaciju. Znanstvenu karijeru započeo je na Institutu Ruđer Bošković u Odjelu za fizikalnu kemiju da bi početkom sedamdesetih otišao u Kanadu. Najveći dio svoje karijere Mirko Dikšić ostvario je radeći na Sveučilištu McGill u Montrealu. Godine 1978. pridružuje se skupini kanadskih znanstvenika koja na Institutu za neurologiju pokreće prvi kanadski Positron Emission Tomography – PET program u sklopu kojega se radi na primjeni kratkoživućih radioizotopa, emitera pozitrona, u obilježavanju farmakološki važnih organskih molekula i razvoju efikasnih radiokemijskih sintetskih metoda. Dikšić postaje direktor ciklotronske jedinice u Centru za snimanje mozga McConnell 1983. godine te sukoordinator PET istraživanja u razdoblju 1986. – 1991. Dobitnik je više istaknutih priznanja i nagrada, uključujući Killam (MNI) Scholar 1982. – 1991., Killam Scholar 2000. – 2006. i Innovations in Neuropsychopharmacology Award 2000., nagradu koju dodjeljuje Canadian College of Neuropsychopharmacology, istaknuto je u obrazloženju HAZU. Dikšićev golemi interdisciplinarni znanstveni opus propituje pojedina područja prirodnih znanosti (radiokemije, organske kemije, nuklearne fizike) i nuklearne medicine, a rezultira s 373 objavljena znanstvena rada koja postižu više od 7.000 citata (h-indeks = 42), naglašeno je u HAZU. Kao istaknuti kanadski znanstvenik i međunarodni ekspert u području PET istraživanja održao je više od 130 pozivnih predavanja na znanstvenim skupovima i u institucijama u cijelome svijetu, ističu u HAZU. Među postignućima se navodi Dikšićev doprinos utemeljenju radiokemijskoga laboratorija na Sveučilištu McGill i razvoju efikasnih sintetskih metoda za 18F- i 11 Cradioaktivno obilježavanje organskih i bioloških molekula primjenjivih u in vivo PET istraživanjima procesa u ljudskome središnjemu živčanom sustavu. Nenadmašni Dikšićev uspjeh je u razvoju autoradiografskih i PET metoda za in vivo mjerenje brzine sinteze serotonina u ljudskom mozgu te primjeni PET-metode u istraživanjima epilepsije, u onkološkim istraživanjima mozga i istraživanjima promjena u serotonergijskom sustavu koje su odgovorne za razvoj nekih čestih psihijatrijskih bolesti poput depresije, shizofrenije, poremećaja u prehrani i razvoju ovisnosti kakva je alkoholizam. Mirko Dikšić kanadski je i hrvatski državljanin, hvale ga u HAZU, koji je tijekom svoje bogate znanstvene karijere intenzivno surađivao s hrvatskim znanstvenicima i često boravio kao gostujući znanstvenik na domovinskim sveučilištima i institutima prenoseći im svoje bogato znanje i iskustvo.
Iz područja tehničkih znanosti i brodogradnje u Akademijino članstvo primljen je Splićanin s dvodesetljetnom francuskom adresom Šime Malenica (51). Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu devedesetih, dok doktorsku tezu izrađuje u Francuskoj na Sveučilištu Pierre et Marie Curie (Paris VI) godine 1994. Za vrijeme doktorskoga studija radio je na uglednome Institutu za naftu. Godine 1995. zaposlio se u istraživačkome odjelu klasifikacijskog društva Bureau Veritas u Parizu, gdje danas radi kao voditelj Odjela za hidrostrukturne probleme. Uz niz istaknutih hrvatskih znanstvenika, dionik je u uglednim francuskim industrijsko-istraživačkim projektima te u međunarodnim projektima kao što su: Cooperative Research Ships (CRS), što uključuje 30-ak izvrsnih znanstvenih institucija iz zemalja članica NATO-a; EU FP7 Project Tools for Ultra Large Container Ships (TULCS) što izvodi 13 europskih institucija i najveće svjetsko brodogradilište Hyundai Heavy Industries; Studies on the Advanced Hydroelastic Analyses for Marine Structures koji financira korejska vlada, ističu među ostalim u HAZU. Znanstvenik Malenica surađuje s vodećim svjetskim sveučilištima na zajedničkim projektima, mentoriranjem doktoranada, održavanjem pozvanih predavanja, organiziranjem međunarodnih skupova i dr. (MIT, Oxford, Houston, Santa Barbara, Texas A&M, Oslo, Trondeim, Novosibirsk, Seoul, Busa, Harbin, Dalian, Shanghai, Marseille, Nantes, Zagreb…). U suradnji s Xiaoboom Chenom, naglašavaju u HAZU, glavni je istraživač u razvoju renomiranih softvera HYDROSTAR i HOMER za analizu valnog opterećenja i odziva brodskih i pomorskih konstrukcija, koji se primjenjuju diljem svijeta. Izabran je za člana utjecajnoga Međunarodnog kongresa o brodskim i pomorskim konstrukcijama. Splićanina iz Pariza Šimu Malenicu hvale i zbog fantastične suradnje s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu gdje kao savjetnik sudjeluje u nastavi na poslijediplomskome studiju. Bio je angažiran na europskim TEMPUS projektima Numerical Simulation Curricula (NUSIC) i Advanced Ship Design for Pollution Prevention (ASDEPP). Bitno je pridonio razvoju šest mladih hrvatskih znanstvenika organiziranjem i vođenjem njihova usavršavanja u Bureau Veritasu u Parizu kao pripremi za izradu doktorata, ističu u HAZU. U suradnji s hrvatskim znanstvenicima organizirao je nekoliko važnih međunarodnih konferencija u Republici Hrvatskoj. Dobitnik je Nagrade Akademije za područje tehničkih znanosti za 2014. godinu na osnovi objavljenih pionirskih radova o hidroelastičnosti brodskih konstrukcija, koji su trajan doprinos razvoju brodograđevne znanosti, konstatirano je u HAZU.
Američka zvijezda neuroznanosti Nenad Šestan (46), rodom iz Zemunika Donjeg pokraj Zadra, nakon završetka Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1995., obranio je disertaciju iz područja neurobiologije kod istraživača planetarne slave i najcitiranijega živućega hrvatskog znanstvenika Paška Rakića na glasovitome američkom Sveučilištu Yale godine 1999. I jedan i drugi požrtvovno surađuju s hrvatskom akademskom zajednicom. Znanstvenu i pedagošku karijeru nastavio je Šestan na Yaleu. Istraživački interes kreće mu se unutar područja razvojne neuroznanosti, neurogenomike i poremećaja razvoja ljudskoga mozga. Aktualni je redoviti profesor na odjelima za neuroznanost, genetiku, psihijatriju i komparativnu medicinu te u Zavodu za razvoj djeteta Sveučilišta Yale. Šestan je član Kavli instituta za neuroznanost i gostujući profesor na Medicinskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je više od 70 radova u uglednim svjetskim časopisima i poglavlja u knjigama s više od 6.000 citata u WoS-u (h-indeks = 32), naglasili su u HAZU. Više od dva desetljeća član je međunarodnoga Društva za neuroznanost. Hvale ga kao izvrsnog voditelja niza institucijskih konzorcija pod pokroviteljstvom Nacionalnih instituta za zdravstvo Sjedinjenih Američkih Država/National Institutes of Health (NIH). Voditelj je također i pojedinih projekata pod pokroviteljstvom NIH-a, Simons fondacije i Kavli instituta za neuroznanost. Nositelj je mnogobrojnih međunarodnih nagrada i priznanja u području neuroznanosti i psihijatrije, među kojima su Krieg Cortical Discoverer, McDonnell Scholar, NARSAD Distinguished Investigator, Krieg Cortical Kudos i NARSAD Young Investigator – iako mu je pri srcu najviše ostala studentska Rektorova nagrada ratnih devedesetih u domovini. Šestanov desetljetni doprinos u istraživanju normalnoga i poremećenoga razvoja mozga ostavio je trajni trag u svjetskoj znanosti, založivši se pri tome za razvoj istraživanja i usavršavanje novih znanstvenika u području neuroznanosti u Hrvatskoj – što će odsad osnažiti i njegovo dopisno članstvo u HAZU.
Među dopisnim članovima HAZU-a iz dijaspore, uz ovu četvoricu novih, već su godinama potvrđeni mlađi i stariji velikani svjetske znanosti i umjetnosti kao što su Ivo Baća, najmlađi među njima molekularni biolog Nenad Ban (50), Nikola Benčić, Nenad Bićanić, Predrag Cvitanović, Matko Čikeš, Mirjan Damaška, Ivan Damjanov, Danijel Denegri, László Forró, Vatroslav Grubišić, Hedvig Hricak, Zvonimir Janko, Nikola Jović, Mirjana Jović-Randić, Milko Kelemen, Zvonimir Krajcer, Stjepan Krasić, Franjo Krmpotić, Krešimir Krnjević, Stanko Lasić, Hrvoje Lorković, Stjepan Marčelja, Josip Matešić, Egon Matijević, Luka Milas, najstariji povratnik iz Berlina operni prvak Tomislav Neralić (99), Miroslav Radman, Paško Rakić, Milan Randić, Zdenko Rengel, Joseph Schlessinger, Marko Turina, Krešimir Veselić, Mladen Vranić, Stanimir Vuk-Pavlović i drugi.
Tekst: Vesna Kukavica; Fotografija: Hina
Potpisi pod fotografije:
2- Novi članovi i vodstvo Akademije
3- Nagrađeni učenici iz zagrebačkog MIOC-a
4- Prof. dr. Nenad Šestan (SAD)