Na slavljeničkoj večeri okupili su se stari članovi poput Vinka Kužine, Marije Tuškan, Radoslava Marića i drugih te mlađih snaga poput Michaela Younga, a hrvatsku diplomaciju predvodili su veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović i veleposlanik u Washingtonu Joško Paro. Predavanje je održao dr. sc. Vinko Grubišić, poznati kanadski slavist, kroatist i nagrađivani gostujući urednik Akademijina časopisa Journal of Croatian Studies
U New Yorku je 20. travnja svečano obilježena 60. godišnjica osnivanja Hrvatske akademije Amerike.
-Čast nam je pozdraviti ministra Gordana Marasa koji je prvi dužnosnik Vlade RH nazočan na našem okupljanju. Ova je organizacija 60 godina promicala hrvatsku literaturu, kulturu i povijest u Sjevernoj Americi od osnivanja 19. travnja 1953. do danas, kad u New Yorku slavimo našu postojanost s ministrom samostalne Hrvatske i diplomacijom. San naših osnivača se ostvario, imamo državu i sad je moramo gospodarski jačati. U proteklih 60 godina svijet se potpuno promijenio a mi smo ponosni da su među nama još uvijek i neki od prvih članova”- rekao je odvjetnik John Kraljić, predsjednik Hrvatske akademije Amerike.
Na slavljeničkoj večeri održanoj u restoranu hrvatskih vlasnika Arno, okupili su se stari članovi poput Vinka Kužine, Marije Tuškan, Radoslava Marića i drugih te mlađih snaga poput Michaela Younga, a hrvatsku diplomaciju predvodili su veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović i veleposlanik u Washingtonu Joško Paro.
Bila je to prigoda za ministra Marasa da upozna hrvatske iseljenike i njihovu drugu generaciju koju bi trebalo potaknuti na povratak u Hrvatsku gdje mogu pomoći svojim znanjem i investicijama. Predavanje je održao dr. sc. Vinko Grubišić, poznati kanadski slavist, kroatist i nagrađivani gostujući urednik Akademijina časopisa (Journal of Croatian Studies).
Govoreći o šest desetljeća Hrvatske akademije Amerike podsjetio je na promoviranje hrvatske kulture, povijesti i literature na sjevernoameričkom kontinentu. “Akademija objavljuje jedan od najuglednijih hrvatskih časopisa u iseljeništvu koji je ispunjen znanstvenim i stručnim radovima iz povijesti, književnosti, likovne i glazbene umjetnosti, sociologije, prava, filozofije, teologije, ekonomije i prirodnih znanosti. To je neprocjenjivo blago u očuvanju hrvatskog identiteta u Americi i Kanadi-poručio je Grubišić.
Tko su bili članovi Akademije?
Hrvatska akademija Amerike osnovala se 1953.godine na poticaj profesora sociologije na St. Louis sveučilištu Clementa S. Mihanovića i profesora povijesti na Fordham sveučilištu u New Yorku Waltera J. Reevea te poznatog pjesnika hrvatskog podrijetla Antuna Nizetea. Prvi predsjednik bio je Clement S. Mihanović, a na toj funkciji bili su ugledni svestrani intelektualac Karlo Mirth, liječnica Maria K. Tuškan, prva žena na toj dužnosti te potom mnogi drugi poput bankara Vedrana Nazora i odvjetnik John Kraljić koji je jedanaesti voditelj Akademije. ?Prvi ?članovi osnivačke skupštine bili su: Vlasta Cvitanović, Ignatius D. Duišin, Nicholas Fabijanić, Bonaventure Haggia, Ivan Ilijić, Jerome Jareb, Bruno Kolega, Clement S. Mihanović, Nicholas Milosevich, Anthony Oštrić, John Pintar, Ante Pivac, Walter J. Reeve, Lucian Reichherzer, Ivo Sivrić, Anselm Slišković, te Luka Zlošilo.
Od početnih sedamnaest osnivača Akademija danas ima 274 člana.
– Ponosna sam na sve što smo tijekom dugih šest desetljeća radili na čuvanju i promicanju hrvatskog identiteta i na svim aktivnostima Akademije u društvenom i političkom djelovanju. Bila sam predsjednica od 1988. do 1999. godine i doživjela sam stvaranje neovisne Hrvatske države pa je moj rad ispunjen do kraja. Gospodin Karlo Mirth nije večeras s nama jer je njemu teško putovati zbog godina i svjesni smo da se bliži naš odlazak, ali smo zadovoljni što smo ostavili hrvatski trag u Americi -izjavila je za Večernji list devedesetogodišnja Maria K. Tuškan.
Prvi je svezak Akademijina Journala tiskan na dvjesto stranica 1960. godine u vrijeme kad je predsjednik bio gospodin Karlo Mirth, koji je zajedno s poznatim povjesničarom Jere Jarebom bio i urednik tog jedinog znanstvenog časopisa tiskanog izvan Hrvatske na engleskom jeziku, a posvećenog hrvatskim temama. Journal je dobro primljen u znanstvenim krugovima, tako da su sva važnija sveučilišta u Americi kao i javne biblioteke postali redoviti pretplatnici, što je ohrabrilo autore na redovitu pripremu i tiskanje novih svezaka. Kako se povećavao broj suradnika u Journalu (Bogdan Radica, Jure Prpić, Dominik Mandić, Stjepan Gaži, Bonifacije Perović, Francis Eterović i drugi) tako su i pretplatnici postala mnoga sveučilišta i biblioteke zemalja zapadne Europe i Australije. Početne financijske probleme u vezi tiskanja su kasnije dijelom prevladane donacijama supružnika dr. Ivana i dr. Marije Tuškan.
Inicijativa dr. Franje Tuđmana
U to vrijeme je bilo pokušaja suradnje sa znanstvenicima u Domovini, i to na inicijativu dr. Franje Tuđmana, koji je kao predsjednik Instituta za historiju radničkog pokreta, posjetio SAD 1966. godine i sastao se s vodstvom Akademije Karlom Mirthom, Jerom Jarebom i Matom Meštrovićem. Tada je dogovorena suradnja, koja nije realizirana radi kasnijeg progona i zatvaranja Tuđmana. Kada je Većeslav Holjevac, bivši gradonačelnik Zagreba i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske u svojoj knjizi “Hrvati izvan domovine” tiskanoj 1967. godine, naveo i Akademiju kao vrlo značajnu hrvatsku organizaciju, kasnije je napadan kao osoba koja održava veze s “neprijateljskom emigracijom”.
Svi kontakti koji su uspostavljeni s Maticom iseljenika Hrvatske su prekinuti nakon gušenja hrvatskog proljeća, nakon čega je Hrvatska akademija Amerike svojim znamenitim proglasom, koji je snažno odjeknuo u američkim političkim krugovima, stala u obranu prava intelektualaca u Hrvatskoj. Nakon 1990. godine počela je suradnja s znanstvenicima iz Hrvatske koji objavljuju svoje radove u Journalu.
(Večernji list)
Tekst i fotografije: Jadranka Jureško Kero