Uz Novo Selo, 450. obljetnicu doseljenja Hrvata slave i susjedna sela Pandrof, Bijelo Selo, Lajtica, Raušer, Gijeca, kao i ona na slovačkoj, i to Hrvatski Jandrof i Čunovo, i na mađarskoj strani Bizonja i Kemlja
U Novom Selu su u nedjelju, 27. lipnja slavili 450. obljetnicu doseljenja Hrvata u selo i regiju. Tom prigodom je Društvo za muzej i kulturu (MUK) pozvalo na malu zabavu u četiri seoska vrta. Nastupile su domaće grupe: Hatsko kolo, Pelikani i Basbaritenori.
Jubilej su zapravo namjeravali proslaviti lani, ali to zbog pandemije nije bilo moguće. Imali su samo virtualna predavanja, razlaže glasnogovornik društva i organizator Petar Tyran. Jedno od njih – o doseljenju Hrvata u zapadnu Mađarsku i Slovačku – držao je Radoslav Janković. Drugo Gerhard Neweklowsky, koji je pričao o tome odakle su došli na temelju dijalektologije.
Bilo je jasno kako moraju nešto napraviti i za ljude , ne znajući kako će s pandemijom ići alje. Rodila se ideja da četiri vrta četiriju susjeda koriste kao poprište za priredbu. To je Meršićev, Teranov, Fajferov i Kučebarov vrt, koji nisu ograđeni. Ondje se mogu lako držati postojećih mjera. Tako da ljudi opet mogu malo uživati u druženju pod vedrim nebom, i uz muziku.
Namjeravaju nastaviti s predavanjima, koliko će to uz nove mjere biti moguće. Novo Selo u međuvremenu ima dvojezične ulične natpise i dvojezične nazive trgova. Uključit će školu i vrtić. Namjeravaju pokazati selu da su Hrvati ovamo došli, da još imaju hrvatske običaje, ali i što bi mogli raditi, da se to sve i nadalje očuva. Tako da bi u budućnosti mogli slaviti 500 godina doseljenja Hrvata u Novo Selo.
Budući ima dosta djece, koja govore isključivo hrvatski, moraju najprije širiti jednojezičnost, da bi potom dostigli dvojezičnost. Tyranu bi važna bila rekroatizacija, jer je priredba pokazala, da su ljudi sretni da razumiju i govore dva jezika, i da mogu uživati u hrvatskoj kulturi.
Uz Novo Selo 450. obljetnicu doseljenja Hrvata slave i susjedna sela Pandrof, Bijelo Selo, Lajtica, Raušer, Gijeca, kao i ona na slovačkoj, i to Hrvatski Jandrof i Čunovo, i na mađarskoj strani Bizonja i Kemlja. (https://volksgruppen.orf.at/) Prijevod: dšš
