U Münchenu održan seminar i koncert tradicijskog korizmenog pjevanja koji je okupio čuvare hrvatske vokalne sakralne tradicije iz više europskih zemalja.
„Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu. Njega postavi baštinikom svega; Njega po kome sazda svjetove“ (…)
Iz Poslanice Hebrejima (1, 1-3)
Božanska objava, u korizmenom vremenu svoju puninu ili fortissimo doživljava na Veliki petak, kada otajstvo Križa uronjeno u vjeru, budi nadu. U istovremenoj simbiozi patnje i posrnuća, na Golgoti se „iza ure devete“ rađa svjetlo proisteklo iz ljubavi.
Hrvatski čovjek, stasao u kršćanskoj provenijenciji, definiranoj od strane pape Lava X. i kao „Antemurale Christianitatis“, društveno se određivao i religijski izgrađivao vezujući se uz evanđeosku poruku. Kršćanski kalvarijski hod naroda i prostora istaknutog kao „Predziđe kršćanstva“, duboko je utkano u cjelokupnu vjersku tradicijsku i kulturnu baštinu, a posebno do izražaja dolazi u pučkim korizmenim napjevima i običajima vezanim uz obrednu liturgiju toga razdoblja crkvene godine.
Mozaik ove društveno religijske poveznice hrvatskih ljudi s Petrovom lađom, ponovno je istaknut u Münchenu od 06. do 08. ožujka 2026. godine, kada je održan seminar korizmenog pučkog pjevanja pod nazivom „NARODE MOJ LJUBLJENI – EVO POD KRIŽ SMO DOŠLI“, u suorganizaciji Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Split, Saveza KUD-ova Splitsko dalmatinske županije, Ogranka Matice hrvatske u Münchenu, Hrvatske katoličke župe u Münchenu i Klape „Croatia“ iz Münchena; a koji seminar je stručno oblikovan pod mentorstvom dr. sc. Joška Ćalete i asistenciju Ivana Buljana, mag.mus.
Baštinici hrvatskog pučkog crkvenog pjevanja, vrsni sluhisti, glazbenici i etnomuzikolozi, ali prvenstveno entuzijasti iz različitih dijelova južne i središnje Njemačke i Švicarske, zajedno s prezentantima iz Hrvatske tijekom trodnevnog edukativnog druženja apostrofirali su jedinstvo hrvatskog čovjeka, stasalog na izvoru „Žive evanđeoske riječi“, ističući neprekidnu isprepletenost vjere i Domovine.
Polaznici seminara prezentirali su rezultate zajedničkog rada na korizmenom koncertu ‘NARODE MOJ LJUBLJENI’ u nedjelju 8. ožujka 2026. godine u 13 h u crkvi sv. Gabrijela, inače sakralnom prostoru gdje se okuplja hrvatska zajednica glavnog grada Bavarske, a koju pastoralno vodi fra Frano Čugura, župnik.
U mozaiku seminarom obrađenih, a potom i izvedbom prezentiranih pjesama i napjeva polaznici su izveli šesnaest korizmenih napjeva hrvatskih regija (Dalmatinske zagore, otoka i priobalja, Korduna, Baranje, Srijema, Turopolja, Hrvatskog zagorja, …).
Iz opusa navedenog repertoara oslikava se hrvatska vokalna tradicijska kultura, karakterizirana u raznolikosti vokalnih stilova hrvatskih prostora, određenih po etnografskim zonama. Glazbena (vokalna) tradicija južne Hrvatske zanimljivo je područje različitih etnografskih utjecaja – mjesto je to susreta Mediterana s oporim glazbenim svijetom Dinarskog, brdskog područja. Osim raznolikosti koja karakterizira svjetovnu tradicijsku vokalnu glazbu, istu karakteristiku baštini i crkveno pučko pjevanje ovog prostora. Njegova prednost temelji se na činjenici da je lokalni puk imao višestoljetnu priliku pratiti crkvene obrede na svojem jeziku. Glagoljaško pjevanje na staroslavenskoj, starohrvatskoj te u novije vrijeme i u standardno hrvatskoj jezičnoj redakciji, inspiriralo je istaknute pjevače da temeljne napjeve ispjevavaju slobodno na način kako su to radili i sa svojim svjetovnim pjevanjem. Rezultat toga su brojne lokalne varijante tekstovnih i glazbenih predložaka koje i danas svjedoče o višestoljetnoj glazbenoj aktivnosti lokalnog pučanstva. Korizmeno razdoblje posebno je bogato različitim napjevima, a koje je neizostavni dio obreda i procesija Velikog tjedna, a predstavlja možda i najznačajniji dio ovog repertoara. Višeglasno pučko tradicijsko sakralno (osobito korizmeno) pjevanje nije isključiva vrijednost ni pojavnost južne Hrvatske. Pasionsko tradicijsko pjevanje u svim svojim različitim pojavnim oblicima prisutno je na području cijele Hrvatske, ali i kod Hrvata stoljećima naseljenim izvan Domovine.
Mistika Križa, ponovno je uz onu kontemplativnu dimenziju, ponudila odgovor kako je šapat molitve pretočen u note, ujedno i prilika okupljanja, zajedništva i pozitivne energije koje su lučonoše hrvatske nacionalne baštine ove Korizme upalile i s „onu“ stranu Alpa.
Uz navedene suorganizatore, projekt je financiran i sredstvima Splitsko dalmatinske županije namijenjenih projektima promicanja i očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta hrvatskog iseljeništva.
Tekst: Ante Ćaleta i Marijana Botić Rogošić / Foto: Anita Žaja, Kornelija Brkić i Dario Kosor
