Referirajući se na prigodnu proslavu 1100. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva, autor se zalaže za što transparentnije obilježavanje toga jubileja u globalnoj hrvatskoj javnosti – ističući pozitivne prakse naše kulturne memorije u poetsko-glazbenoj scenskoj izvedbi Hrvatskog kazališta u Švicarskoj s više od stotinu sudionika. Inačicu izvedbe pogledajte na YouTube kanalu iz udobnosti svoga doma ma gdje bili…
Piše: Fra Šimun Šito Ćorić
Još u 6. stoljeću rimski političar, povjesničar i filozof Flavije Kasiodor govorio je i pisao svojim sugrađanima: „Danju i noću obnavljaj uspomene, pretražuj izvore rada! Čuvaj junačka djela i spomenike: sramota je, naime, biti stranac u vlastitoj domovini.“
Danas svi ljudi i narodi u svijetu slave najrazličitije obljetnice i jubileje, od godišnjih do stoljetnih i daljnjih. Jednako tako kada je riječ o rođendanima, obljetnicama braka ili nečemu što je važno za cijeli narod ili društvo u cjelini. Izraz jubilej, koji se u velikom broju jezika koristi u značenju obljetnice, najprije nalazimo u Bibliji Staroga zavjeta. Jubilarna godina (starohebr. yobel) bila je svaka 7. i svaka 50. godina. Biblija je propisivala da se svake sedme godine ostavi svoju zemlju da se odmori i ništa na njoj ne sije, a svake 50. godine svi robovi i utamničeni puste na slobodu, dužnicima se otpuste dugovi, a sve to da po tome ljudi jedni prema drugima i prirodi nauče slijediti Božje milosrđe prema svijetu koje uvijek oprašta čovjeku pa čovjek može uvijek početi ispočetka.
Iako se to očekivalo od državnih struktura, posebice od Ministarstva kulture, jedan od ključnih pokretača snažnog obilježavanja ovogodišnje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva bila je još krajem 2022. jedna od najstarijih i najuglednijih kulturnih udruga u Hrvatskoj, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Ona se od 1905. godine posvećuje čuvanju i obnavljanju hrvatske kulturne i povijesne baštine, oživljavanju uspomena na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvatice i Hrvate te promicanju hrvatskoga identiteta. Aonda je došla podrška Hrvatskoga sabora i Vlade RH kada je u ožujku2024. godine Hrvatski sabor jednoglasno prihvatio prijedlog Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matice hrvatske da se 2025. godina proglasi „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva“.
Kad zavirimo u stara izvješća i dokumente, na sve strane u hrvatskome narodu slavila se i 1000. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva. Kao kruna brojnih objava i napisa o tom jubileju, ostala je golema spomen-knjiga, „Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925“. U taj opširni kompendij uključen je „pregled povijesti Hrvatske, Bosne i Istre, hrvatske književnosti i razvitka hrvatskog jezika, te hrvatskih vladara, hercega, banova i biskupa“, a sa stručnim prilozima više od stotinu tadašnjih vodećih hrvatskih intelektualaca. Kad se pogledaju i drugi tadašnji programi tih slavlja u organizaciji raznolikih narodnih ustanova, onda je očito da se tada u znatno težim narodnim prilikama tome nacionalnom događaju posvetilo više pažnje nego ovome u naše vrijeme.
Kako se papa Grgur Veliki već 600. godine u svome pismu solinskome nadbiskupu Maksimu detaljnije raspituje za „Slavene“, koji nisu mogli biti neki drugi nego Hrvati, koji su tu stigli i stižu na jadranske obale te imaju dodire s kršćanstvom, očito je da su se Hrvati naseljavali u današnje hrvatske etničke prostore već od 6. stoljeća. Malo je neobično da se te činjenice iz pisma Grgura Velikoga, sačuvanoga u vatikanskim arhivima, s nedvosmislenim sadržajem u njemu, dovoljno ne proučavaju, ne prihvaćaju i vrlo rijetko spominju među hrvatskim povjesničarima i u hrvatskoj javnosti!
Sve ove povijesne činjenice, prevažne za slavlje ovoga jubileja, zaslužuju da barem u ovoj godini glasnije budu prezentirane u hrvatskoj javnosti, a poglavito u hrvatskim školama i župama kako u domovini tako i izvan nje. Očito su nam i danas poučne poruke slavnoga gospodina Senatora s početka ovog teksta! Da smo se i mi izvan domovine aktivno uključili u ovaj veliki jubilej pokazalo je Hrvatsko kazalište u Švicarskoj koje je stavilo na scenu (a onda i na YouTube) poetsko-glazbenu predstavu „Slavna i tragična stoljeća – 14 stoljeća pokrštenja i 1100 kraljevstva Hrvata“ s više od stotinu raznolikih sudionika.
