Jedan od ciljeva posjeta, osim susreta s našijencima, bio je povezivanje fakulteta Splita i Houstona, na čemu se radilo zajedno s Philipom Berquistom, počasnim konzulom RH u Houstonu
Daleke 1901. godine Anthony Lucas je tvrdio, unatoč skepticizmu okoline, da u Teksasu ima nafte. Otkrio je prvo i najveće nalazište u toj američkoj državi, a na spomeniku podignutom njemu u čast, u gradu Beaumontu blizu Houstona, piše kako je Lucasova zasluga to što je pronalaskom nafte promijenio tijek povijesti i uveo Teksas u industrijalizaciju i naftnu eru, a time i cijelu Ameriku pretvorio u velesilu. 
Anthony Lucas rođen je u Splitu kao Ante Lucić 1855. godine. Bio je sin brodovlasnika i brodograditelja Frane Lucića s Hvara, koji je s rodnog otoka najprije otišao u Split, a zatim u Trst. Ante je nakon završene srednje škole studirao u Grazu na Politehnici gdje mu je kolega bio Nikola Tesla. Nakon studija prijavio se u austrougarsku mornaricu i napredovao do čina poručnika. Zbog nekog nemilog događaja vezanog za njegovu nacionalnost, odlučio je uzeti šest mjeseci dopusta i otići stricu u Ameriku. Stric mu je, u međuvremenu, prezime Lucić promijenio u Lucas, da mu bude lakše, pa je to isto učinio i Ante. Nedugo zatim oženio je Caroline Fitzgerald te se skrasio u Washingtonu gdje je započeo svoju inženjersku karijeru. 
Posao ga je doveo u Teksas i tamo je našao nepobitne dokaze o postojanju nafte na tom području, što je potvrdio na bušotini Spindletop, koja nosi naziv Lucas Gusher, odnosno Lucasovo nalazište.
Daleki je bio put od rodnog mu Splita do naftnih polja Teksasa, a Lucas je svoj život završio u Washingtonu gdje je i sahranjen 1921. godine.
Povezivanje fakulteta
Dalmatinci su bili prvi koji su naselili područje oko Houstona, zapravo primorski pojas a tamo su došli iz Louisijane. U novije vrijeme Houston je privukao stručnjake svih profila jer je poznati sveučilišni, i medicinski centar, a tu i NASA ima svoje sjedište.
U Houstonu je nekada živio dr. Luka Milas, nositelj prestižne ‘zlatne medalje’ Američkog društva za terapeutsku radiologiju i onkologiju, gdje je bio predstojnik Odjela za eksperimentalnu radijacijsku onkologiju u Centru za tumore MD Anderson pri Sveučilištu Teksas. 
Jedan od ciljeva voditeljice splitske podružnice HMI-ja, prilikom posjeta Teksasu, ovaj put, bio je povezivanje fakulteta Splita i Houstona, na čemu se radilo zajedno s Philipom Berquistom, počasnim konzulom RH u Houstonu. Da bi povezali splitski FESB i Pomorski fakultet imali smo razgovore na Texas A&M Universityju, čiji je dekan dr. Michael Benedik, unuk zagrebačkog arhitekta Slavka Benedika, graditelja najljepših secesijskih vila naše metropole. Katedru sociologije drži prof. dr. Stjepan Meštrović, unuk kipara Ivana Meštrovića. Budući postoji želja povezivanja umjetničkih studija, posjetili smo i University of st. Thomas te popričali s dekanom dr. Ulysesom Balderasom. On je pokazao zanimanje za studij dramske umjetnosti te društvene znanosti. Sastanci su obavljeni i na University of Houston s dr. Williamom Floresom i njegovim timom, te na Moores Schoole of Music i dekanom Andrewom Davisom, pa već kroz mjesec dana možemo očekivati njihove predstavnike u Splitu.
Hrvatska društva i poslovni ljudi
U Hustonu djeluje hrvatsko društvo Lone Star Croatian Club, koji njeguje hrvatsku baštinu i običaje. Društvo ima svoju folklornu skupinu a djeca uče hrvatski jezik. Svaki razlog za okupljanje je dobar, pa su se prvu subotu u veljači svi došli pogledati Super Bowl. S ponosom se isticalo da su treneri obje momčadi Hrvati, i to Pete Carroll iz Seattle Seahawksa te Bill Belichick iz pobjedničkog New England Patriotsa. Osim njih, sudac na terenu bio je Bill Vinnovich, također Hrvat, kao i igrač Patriotsa Robert Ninkovich. U klubu su ocijenili da je toliku radost najprimjernije proslaviti uz pečeno janje. 
Nakon Houstona, slijedio je odlazak u Austin, glavni grad Teksasa na sastanak sa Sarah Eckhart, novoizabranom prvom damom županije Travis.
Razgovori su bili usmjereni na otvaranje poslova između Travis Countyja i Splitsko-dalmatinske županije, te eventualnog bratimljenja – ako to bude prirodni slijed stvari.
U Austinu ima i hrvatskih poslovnih ljudi. Jedan od njih je John Obilinovic iz čileanskog grada Antofagaste, koji se bavi trgovinom čileanskim vinima. Diplomirao je na University of Texas u Austinu, a sin je Johna Obilinovica sr., dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog društva Sokol u Antofagasti.
U Austin je doselio i Jurica Balta iz Našica, i to preko Los Angelesa, a njegova tvrtka je Lifetime Media Group, koja se bavi sa e-commerce web dizajnom i online marketingom. Svoj posao je tu razgranala i Tanya Posavatz koja organizira domjenke i vjenčanja. U naselju Pflugerville u blizini Austina živi mala zajednica bosanskih Hrvata, a uočljiva je krojačka radionica Croata Design vlasnice Ivke Krstanovic.
Odlazak u Dallas bio je prilika za povezivanje s još jednom hrvatskom zajednicom s kojom do sada nismo bili u kontaktu. Zajednica se okuplja u ckvi St. Mary of Assumtion u susjednom Fort Worthu. Misu na hrvatskom jeziku dolazi im držati don Mate Bižaca, svećenik koji pokriva brojne američke gradove. Nakon mise Hrvati se druže u crkvenoj dvorani. Budući se okupljaju već šest godina, želja im je izgraditi vlastitu kapelicu i posvetiti je Gospi od Međugorja, kako više ne bi bili gosti u američkim crkvama. Svjesni su da za to treba novca pa će rado prihvatiti donacije sa svih strana svijeta. Također, traže prostor za osnivanje hrvatskog društva. S njima su se zatekli i Tonko Vuko i Vlatko Granić, nekadašnji košarkaši KK Split a sada studenti Weatherford collegea. 
U blizini Dallasa, u gradiću Plano, živi obitelj Pavić, koja porijeklo vuče iz okolice Makarske. Njihovi preci su, poput većine s tog područja, otišli u Novi Zeland. Tamo su se rodili supružnici Teressa i Gordon Pavich. Teressa je kao djevojka bila Miss Jugoslavenskog kluba u Aucklandu, osamdesetih godina prošlog stoljeća. Posao ih je doveo u Ameriku i sada žive u sjevernom Teksasu sa svoje troje djece.
Adriatica Village
U blizini Dallasa, u naselju McKinney uz jezero Stonebridge,. Naselje se smatra prototipom najrevolucionarnijeg koncepta u razvoju nekretnina. Tvorac i investitor tih urbanih vila, u retro stilu, Amerikanac je Jeffroy Blackard. Vile su replike starih dalmatinskih kuća s potpunim komforom iznutra. S Brača su doneseni neki autentični komadi poput zvona, a ulice se zovu Mediteranska, Dalmatinska i Istina. Unatoč cijeni od milijun dolara, prodaja ide odlično. Jeffroy Blackard ne krije svoju oduševljenost dalmatinskom obalom i arhitekturom. Zbog toga je, kako je sam rekao, izgradio naselje Adriatica Village insipiriran Supetrom i našoj domovini u čast.
Povratak u Houston značio je odlazak na još nekoliko sastanaka koje je organizirao počasni konzul Philip Berquist, pa smo tako bili primljeni i u grupaciju Great Houston Partnership koja djeluje kao gospodarska komora, o čemu nam je sve ispričao Bojan Vuković. U Teksasu žele hrvatske proizvode, ali vlada mišljenje da postoji strah od izvoza i poslovanja s Amerikom. Nadam se da ćemo ih u tome razuvjeriti nakon povezivanja sa Splitsko-dalmatinskom županijom, splitskim poslovnim ljudima i fakultetima. Baš na tim poljima treba pojačati veze hrvatskih iseljenika s domovinom.
Tekst: Branka Bezić Filipović
