Izložba je postavljena povodom 400. godišnjice smrti Fausta Vrančića (1551.–1617.), hrvatskog polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa kao jedno u nizu događanja kojim HAZU obilježava ovaj jubilej
U četvrtak, 2. ožujka u 12 sati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovom trgu 14 u Zagrebu otvorit će se izložba Tragovima Fausta Vrančića, postavljena povodom 400. godišnjice smrti Fausta Vrančića (1551.–1617.), hrvatskog polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa kao jedno u nizu događanja kojim HAZU obilježava ovaj jubilej.
Uvodnu riječ održat će predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, a zatim će uslijediti razgled izložbe uz stručno vodstvo.
Autorice koncepta izložbe, dr. sc. Marijana Borić i Vanja Flegar, prof. željele su Fausta Vrančića prikazati sveobuhvatno te istaknuti njegove brojne doprinose kako hrvatskoj tako i svjetskoj znanstvenoj sredini.
Multimedijski dio izložbe ostvaren je uz pomoć Memorijalnog centra »Faust Vrančić«, kao partnera na izložbi, te autora četverodijelnog dokumentarnog serijala o Faustu Vrančiću San o strojevima, Nenada Obrenovića i Hrvoja Šajbingera.
Izložba je tematski podijeljena na nekoliko dijelova. Tematski dio vezan uz život i rad Fausta Vrančića izložen je na panoima na kojima je prikazano Vrančićevo stasanje u uspješnog renesansnog čovjeka koji se ostvario u različitim aspektima života, te njegovi najznačajniji doprinosi.
Drugu tematsku cjelinu predstavljaju objavljena djela Fausta Vrančića. Tako su u vitrinama izloženi i komentarima popraćeni pretisci objavljenih Vrančićevih djela, među kojima je i Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae (Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog/hrvatskog i mađarskog, Venecija, 1595, stariji pretisak iz 19. stoljeća te noviji pretisci načinjeni u Hrvatskoj). Izložen je original Vrančićeva djela Život nikoliko izabranih divic (Rim, 1605.), kao i njegov pretisak kojeg je priredila Gradska knjižnica «Juraj Šižgorić» u Šibeniku. To je jedino djelo koje je Vrančić napisao na materinjem jeziku, a načinio ga je dvadesetak godina prije njegova objavljivanja i posvetio opatici i sestrama benediktinkama iz samostana svetog Spasa u Šibeniku.
Faust Vrančić pisao je filozofska djela, a na izložbi su izložene naslovnice i fragmenti prijevoda na hrvatski jezik. Pod pseudonimom Justus Verax Sicenus tiskao je dva djela: Logica suis ipsius instrumentis formata (Rim, 1608.) i Ethica cristiana (Rim, 1610.), koju je objavio u zajedničkom svesku Logica suis ipsius instrumentis reformata et recognita (Venecija, 1616.) pod vlastitim imenom.
Najdetaljnije je u okviru izložbe prikazan Vrančićev tehnički priručnik Machinae novae (Venecija, 1615./1616.) jedno je od kapitalnih djela iz područja europske tehničke literature na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. U okviru izložbe može se vidjeti više pretisaka djela Machinae Novae, njemačko (urednik Adolf Wissner, Heinz Moos Verlag München, 1965., te Dortmund, 1982.) mađarsko (Magveto Könyvkiadó, Budimpešta, 1985.) i hrvatsko (Novi Liber – Zagreb, Gradska knjižnica «Juraj Šižgorić» Šibenik, 1993.)
Na izložbi je prezentirana i fizička rekonstrukcija „Mlina s pokretnim krovom“ po skici Fausta Vrančića, djelo Ivana Reljića, mag. educ. inf. i dr. sc. Hrvoja Stančića, koja je napravljena u modernoj tehnici 3D ispisom.
Izložba ima i edukativno-interaktivni karakter.
Posjetitelji imaju priliku upoznati neke Vrančićeve ideje u okviru raznih igrica koje su osmišljene na njegovim projektima. Na izložbi će se prikazati i kratki film Sanjam o odrastanju Fausta Vrančića, kao i o nekim njegovim projektima. Posjetitelji također mogu pogledati projekciju četverodijelnog serijala o životu i djelu Fausta Vrančića, San o strojevima: Vatra, Zemlja, Voda, Zrak, te prelistati djelo Machinae novae i peterojezični Vrančićev Dictionarium u digitalnom obliku.
Izložba Tragovima Fausta Vrančića upriličena je s nizom popratnih događanja u organizaciji projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu (voditeljica dr. sc. Marijana Borić), osmišljenog u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti s ciljem afirmacije hrvatskog znanstvenog nasljeđa.
Kako znanstvena baština nadilazi granice jednog naroda i univerzalna je, aktivnosti projekta organiziraju se u zemlji i izvan granica Hrvatske. Aktivnosti projekta moguće ih je pratiti i putem društvenih mreža u okviru stranica @croatianscientificheritage (instagram) i Facebook: Croatian scientific heritage, a trenutačno su usmjerene obilježavanju obljetnica Fausta Vrančića.
(dalje.com)