Umrežavanje hrvatskih znanstvenika iz dijaspore i domovine u sklopu inicijative CroScience, čije je ovogodišnje izdanje održano u Zagrebu, jača međugeneracijsko mentorstvo istraživača i donosi niz prijedloga koji će ubrzati suradnju naše akademske zajednice s gospodarstvom
Piše: Vesna Kukavica
Zagrebačko izdanje stručnog skupa CroScience okupilo je tri stotine hrvatskih znanstvenika iz domovine i iseljeništva s dva kontinenta, 24. i 25. rujna 2026. Domaćini ovogodišnjega drugog po redu izdanja CroScience bili su Prirodoslovno-matematički i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prvi skup CroScience održan je preklani na Sveučilištu u Rijeci (2024.). Činjenica da se platforma za samo par godina snažno razvila, nastavivši djelovanje s podjednakim brojem istraživača – pokazuje da je inicijativa zaživjela među našom znanstvenom elitom. Naime, inicijativa CroScience nastoji što bolje povezati hrvatske znanstvenike koji rade u domovinskim institucijama s onim stručnjacima našega podrijetla koji karijere grade na vodećim sveučilištima i laboratorijima diljem tehnološki naprednijeg svijeta. Inicijativu su utemeljila četvorica vrhunskih hrvatskih znanstvenika iz inozemstva, a koji su fakultetsku naobrazbu stekli na domovinskim visokoškolskim institucijama: prof. dr. sc. Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu (Kanada); prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu (Njemačka); prof. dr. sc. Nenad Ban sa Sveučilišta ETH u Zurichu (Švicarska) i prof. dr. sc. Igor Rudan sa Sveučilišta u Edinburghu (Velika Britanija). Inozemnome timu osnivača CroScience pridružio se Organizacijski odbor, koji čine četvero znanstvenika koji rade u raznim krajevima Hrvatske i postižu svjetski relevantne rezultate, a to su: prof. dr. sc. Stipan Jonjić s riječkoga Medicinskog fakulteta; prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu; prof. dr. sc. Iva Tolić sa zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković te dr. sc. Adrijana Vinter iz tvrtke za istraživanje novih lijekova – Selvita.
Veza s gospodarstvom na ovome skupu naših elitnih znanstvenika bila je najvidljivija u izlaganju Adrijane Vinter pod naslovom „Pozitivni primjeri suradnje akademske zajednice i industrije u Hrvatskoj od 2024. do 2026.“, a njezino izlaganje temeljeno je na iskustvima jedne od naših najvećih farmaceutskih tvrtki u istraživanju i razvoju inovativnih lijekova i terapija – Selvita. Tvrtka je započela s 20 zaposlenika, a zahvaljujući entuzijazmu darovitih znanstvenika i potpori programa za startupove u zdravstvu Forward to Health Innovation danas Selvita okuplja tim od oko 250 ljudi. Mreža njezinih znanstvenika širi se u međuvremenu od Hrvatske do Poljske, brojeći ukupno oko 900 stručnjaka, od kojih je većina završila doktorski studij. Selvita je trenutačno integrirana kompanija koja pruža multidisciplinarnu podršku u rješavanju jedinstvenih izazova istraživanja u području otkrivanja lijekova, regulatornih studija i primjene umjetne inteligencije u otkrivanju lijekova. U Selviti posjeduju znanje i stručnost za projekte otkrivanja novih lijekova u širokom rasponu terapijskih područja.
Ostali veliki uspjesi hrvatskih znanstvenika u 21. stoljeću evaluirani su u izlaganjima istaknutih stručnjaka među kojima su bili Željko Ivezić, koji je govorio o astrofizici, Sanja Sever koja je govorila o razvoju lijekova, Srđan Čapkun koji je izlagao o informatičkim znanostima, Iva Tolić koja je govorila o biologiji, te Dean Nižetić koji je govorio o postignućima u medicinskoj genetici.
Zanimljivo, uz predstavnike prirodnih, tehničkih, biomedicinskih i ostalih znanosti, ovaj skup je uključivao i nama nedostajuće teme vrlo bitne u prijenosu znanja koje obrađuju razne vidove komunikacije i popularizacije znanosti, te donose priče o razvoju karijernih prilika i suradnji s gospodarskim sektorom, kao i politikama zapošljavanja te usavršavanja mladih znanstvenika u RH i inozemstvu.
U završnici skupa raspravljalo se koliko hrvatska znanost može uopće biti konkurentna na globalnoj razini s obzirom na tehnološku opremljenost laboratorija. Govorilo se o položaju mladih istraživača, financiranju znanosti, te se propitivao i odnos znanosti i medija. Posebna pozornost stručnjaka s obje strane granice bila je fokusirana na razvoj biotehnoloških startupova. Upravo je zbog toga poslovnog segmenta ova inicijativa CroScience privukla više stotina mladih istraživača, što može ublažiti odljev mozgova. Hrvatska bi se mogla razvijati znatno brže ako bude uspijevala bolje međusobno povezati vlastitu znanstvenu zajednicu raspršenu diljem svijeta, zadržati kontakt s onim znanstvenicima koji rade u inozemstvu, te njihovo znanje pretvoriti u projekte, istraživanja i nove visokosofisticirane tvrtke, ocijenili su sudionici skupa. Ako CroScience preraste u stalnu mrežu, njegov stvarni rezultat neće biti mjerljivi tek brojem sudionika na dvogodišnjim skupovima. Bit će to mjerljivo mnoštvom raznorodnih projekata, inovativnih tvrtki i kompetitivnih poslovnih prilika. Zaključno je usvojeno, zahvaljujući odličnoj organizaciji, kako se idući skup CroScience planira održati u rujnu 2028., također na Prirodoslovno-matematičkom i Medicinskom fakultetu u Zagrebu, koji su svjetskoj znanosti dali niz istaknutih znanstvenika.
