
Hrvatsko je iseljeništvo dalo značajan doprinos stvaranju hrvatske države, pomažući u svim pogledima: kako materijalno, tako posebice moralnom podrškom u najtežim trenucima mlade države, na čemu smo beskrajno zahvalni. Veliki odaziv sudionika pokazuje interes pripadnika svih generacija hrvatskih iseljenika za održavanjem trajne veze s našom zajedničkom Domovinom
veleposlanica Republike Hrvatske u Argentini, Paragvaju i Urugvaju Duška Paravić.

Bogat program, brojni izlagači, mnoštvo Hrvata i državne delegacije iz Hrvatske, druženje, pjesma, glazbe, ples, hrana i konstruktivne rasprave i prezentacije iz područja gospodarskih, kulturnih i društvenih sfera ukratko bi sumirale 7. Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike koji se u Montevideu održao od 23. – 26. studenoga 2023.
Glavni domaćin, organizator susreta, Hrvatski dom u Montevideu na čelu s predsjednikom Baltasarom Tuđanom imao je veliku čast ugostiti sve sudionike, a na taj način proslaviti i obilježiti 95. obljetnicu svog osnutka. Hrvati u Južnoj Americi imaju bogatu povijest očuvanja svojeg identiteta, a neraskidive veze s domovinom njeguju od početka 19. stoljeća kad je i pisanim zapisima zabilježen dolazak prvih Hrvata. U povezanosti s matičnom zemljom više od 70 godina aktivno im je pomagala Hrvatska matica iseljenika čija je delegacija na 7. susretu prisustvovala u sastavu ravnatelja prof. Mije Marića i Rukovoditeljice službe za kulturu, obrazovanje znanost, i nakladništvo Ivane Dvorneković.
Jedinstvena Matičina donacija

Upravo prvog dana upriličeno je u Montevideu svečano otvorenje trga i otkrivanje reljefa grada Zagreba, djela hrvatskog akademskog kipara Vida Vučaka koji je HMI darovala hrvatskim iseljenicima u Urugvaju. Prije 20 godina, točnije 12. lipnja 2003., Gradsko vijeće Montevidea odobrilo je nazvati jedan gradski prostor Trgom Zagreba (Zagrebački trg). Inicijativu je tada pokrenuo istaknuti član zajednice, nedavno preminuli Francisco Cizmic.
‘I prije ovog, Hrvatska je od 1970. godine imala svoje mjesto u imeniku grada. Stara ulica Las Aromas bila je preimenovana je u “Hrvatsku ulicu”. Prije dvije godine Hrvatski dom u Montevideu predstavio je projekt imenovanja novog trga Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, od kojeg je dobio financijsku pomoć za postavljanje spomenika. Kako bi se dovršila ova inicijativa, Hrvatska matica iseljenika je povjerila kiparu Vidu Vučaku izradu reljefa koji bi sadržavao elemente koji najbolje predstavljaju grad’ – naglasio je tom prilikom Dr. Eduardo Antonich, počasni konzul Hrvatske u Urugvaju.
“Reljef sažima najznačajnije simbole grada Zagreba: od crkve sv. Marka, bolnog svjedoka mučenja Matije Gubca, heroja seljačke bune iz 1573., preko gotičke katedrale, kule LOTRŠČAK i Kamenih vrata, uz koja je Dora Krupićeva s nestrpljenjem čekala svog voljenog Pavla u romanu “Zlatarovo zlato” Augusta Šenoe; pisca koji je utjelovio hrvatski realizam druge polovice 19. stoljeća”, izjavio je tom prilikom Mijo Marić i naglasio kako mu je u ime Hrvatske matice iseljenika osobita čast što može donirati to vrijedno umjetničko djelo koje će ostaviti trajni povijesni zapis među Hrvatima u Južnoj Americi.
Hrvatska matica iseljenika bilježi već tri naraštaja stipendista hrvatskoga jezika, povijesti i kulture iz zemalja Južne Amerike




Hrvatski dom od 1951. djelovao je zajedno s Hrvatskom maticom iseljenika. Kamen s otoka Brača kojim je obložen Panteon (grobnica) naše ustanove, koja je izgrađena 1971. godine, donacija je Matice. Te bliske veze traju i danas življe nego ikad
Baltasar Tuđan


U trodnevnome dinamičnom programu Susreta u Montevideu detaljno se raspravljalo o perspektivama i izazovima hrvatskih zajednica u Južnoj Americi
“Naša ustanova od samog početka je održala živim ime Hrvatske i širi njezinu kulturu i tradiciju u Urugvaju. Veze naše udruge, unatoč usponima i padovima tijekom povijesti u Starom zavičaju (Stari kraj kako su govorili naši stari) uvijek su bile vrlo bliske. Dovoljno je prisjetiti se da je Hrvatski dom od 1951. djelovao zajedno s Hrvatskom maticom iseljenika. Primjerice, kamen s otoka Brača kojim je obložen Panteon (grobnica) naše ustanove, koja je izgrađena 1971. godine, donacija je Matice. Te bliske veze traju i danas življe nego ikad” – istaknuo je Baltasar Tuđan.
Za pripremu imenovanja Trga i postavljanja reljefa zaslužni su zbog velikog truda gradonačelnik Montevidea Jorge Cáceres i arhitektica Adriana Rodríguez. Na svečanosti otvaranja prisustvovali su predstavnici grada i hrvatskih institucija, učenici Osnovne škole broj 275 Republika Hrvatska, članovi hrvatske zajednice i javnost.
Događaj od strateškog značaja za Hrvate izvan domovine
Sedmi, izuzetno uspješni susret hrvatske dijaspore Južne Amerike, koji je Vlada Republike Hrvatske proglasila projektom od strateškog značaja za Hrvate izvan RH, okupio je vodstva hrvatskih zajednica Južne Amerike, a u Montevideo su osim članova Hrvatske matice iseljenika prisustvovali i predstavnici drugih hrvatskih institucija: Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, potpredsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju Davor Ivo Stier, državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, zastupnik u EU parlamentu Karlo Ressler, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, predsjednik Hrvatskog doma u Montevideu Baltasar Tuđan i veleposlanica Republike Hrvatske u Argentini, Paragvaju i Urugvaju Duška Paravić.
Kroz trodnevni dinamičan program Susreta u Montevideu, detaljno se raspravljalo o perspektivama i izazovima hrvatskih zajednica u Južnoj Americi, pa su tako predstavnici hrvatskih udruga iz Urugvaja, Argentine, Bolivije, Bolivije, Kolumbije, Brazila i Paragvaja izvijestili o povijesnom razvoju udruga i institucija te aktualnostima u svojim zajednicama, osvrnuvši se osobito na učenje hrvatskoga jezika, uključivanje mladih pripadnika hrvatskoga iseljeništva u rad udruga, o kulturnoj suradnji i inicijativama kao i o programima za povratnike iz Južne Amerike u Hrvatskoj.
Predstavnici hrvatskih institucija predstavili su aktualne mjere koje olakšavaju povratak iseljeništva – programe učenja hrvatskoga jezika, mjere iz domene samozapošljavanja i mirovinskog sustava usmjerene prema hrvatskom iseljeništvu, studijske programe te ostale projekte i programe usmjerene na hrvatsko iseljeništvo dok su predstavnici poslovne zajednice raspravljali o mogućnostima zapošljavanja i investiranja u Hrvatsku.
Posebno se raspravljalo o izazovima s kojima se susreću povratnici i hrvatski useljenici iz Južne Amerike prilikom integracije u Hrvatskoj.
“Naš je cilj da svaka osoba koja se vrati u Hrvatsku iz iseljeništva ima priliku kvalitetno se integrirati, prvenstveno – naučiti hrvatski jezik i naći primjeren posao te kvalitetan obiteljski život utemeljen na dvije važne okolnosti – sigurnost, koje kao takve gotovo nema nigdje u svijetu i koja jamči bezbrižno djetinjstvo i roditeljstvo te svijest da ste došli u zemlju svojih korijena – Hrvatsku u kojoj niste stranci, nego ste doma.” poručio je državni tajnik Zvonko Milas.
U sklopu programa održana je i misa u Metropolitanskoj katedrali u Montevideu – Plaza Constitución (Stari grad / Ciudad Vieja), a svetu misu predvodio je fra Ivica Vrbić, hrvatski svećenik Nadbiskupije Santa Cruz de la Sierra u Boliviji.

Predstavnici hrvatskih institucija predstavili su aktualne mjere koje olakšavaju povratak iseljeništva


Unatoč geografskim daljinama, naraštaje Hrvata zemalja Južne Amerike i staroga zavičaja vezala je ideja modernoga hrvatskoga kulturnog zajedništva, začeta početkom 20. stoljeća još u političkoj misli velikana Stjepana Radića. Na tom je Radićevu kulturnom i gospodarskom konceptu rođena suvremena i neovisna Republika Hrvatska, čiji je prvi predsjednik Franjo Tuđman još bolje obnovio kulturne i gospodarske veze domovine i cjelokupnoga hrvatskog iseljeništva, uključujući sve države Latinske Amerike
Mijo Marić


Veliki gospodarsko – kulturni potencijal
Iz bogatog programa svakako treba izdvojiti prezentaciju knjige „Ivan Meštrović u Urugvaju“, čiji je autor akademski urugvajski kipar Ramón Cuadra Cantera, povodom 140. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića. U sklopu Susreta održano je niz predavanja i nekoliko panela, Gospodarsko-trgovinski i kulturni panel. Tako je Paolo Berizzi, veleposlanik, voditelj delegacije Europske unije u Urugvaju govorio na temu što Urugvaj znači za Europsku uniju i Europska unija za Urugvaj, Daniel Nadinic, predsjednik Argentinsko-hrvatske gospodarske komore (CACIC) elaborirao je o trenutnoj situaciji i izazovima argentinsko-hrvatske gospodarske komore, Nicolas Badel, urugvajski-hrvatski poduzetnik govorio je o svom poznatom djedu, osnivaču Badela, Solange Juvela, predsjednica Hrvatsko-brazilske gospodarske komore (BRACRO) o jačanju suradnje između Brazila i Hrvatske, Zdravka Bušić o suradnji Hrvatske i Hrvata u dijaspori u Južnoj Americi. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika istaknuo je u svom izlaganju na temu kulturnih programa HMI i povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske.


CroActivas u Buenos Airesu
Nakon tri dana Susreta u Montevideu, delegacije hrvatskih institucija otputovale su u Buenos Aires, u Argentini gdje se održala prva konferencija Mreže Hrvatica Latinske Amerike – CroActivas s ciljem poticanja individualnog i kolektivnog razvoja Hrvatica diljem svijeta.
‘Moto konferencije je od korijena do horizonta jer smo fokusirani na mlade. Želja nam je da se u svakoj od zemalja sudionica održi susret kako bi postigli svoj cilj. A to je da mreža žena bude most između Hrvatske i Latinske Amerike’, rekla je jedna od organizatorica Jelena Nadinić. Ravnatelj HMI-ja Mijo Marić prigodom otvorenja konferencije pohvalio je sve žene koje su se uključile u ovu mrežu te naglasio kako je uvjeren da će uspjeti u svojim naumima i ciljevima koje su stavile pred sebe.
Ivana Dvorneković na prvoj konferencija Mreže Hrvatica Latinske Amerike održala je prezentaciju na temu Povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske kroz programe Hrvatske matice iseljenika istaknuvši kako Hrvatska matica iseljenika kroz provedbu svojih šezdesetak programskih aktivnosti priređuje specifične kulturne, obrazovne, nakladničke i informativne programe namijenjene hrvatskom iseljeništvu. Partnerstvima i suorganizacijom s raznim udrugama sudjeluje u poslovnom i gospodarskom umrežavanju poslovne i iseljeničke Hrvatske kroz organizaciju poslovnih konferencija. Također prepoznaje prepoznaje vodstvo, inovativnost i utjecaj žena u društvu sudjelovanjem u suorganizaciji konferencije Croatian Women’s Network™ . Iako naglasak ima na očuvanju hrvatske tradicijske kulture – folklorne baštine kao neizostavnog elementa hrvatskog kulturnog identiteta te učenje hrvatskog jezika i povezivanje Hrvata iz iseljeničkih zajednica.



Tekst: JELENA BADOVINAC DIMITRIJEVIĆ I IVANA DVORNEKOVIĆ
Foto: HMI, IVO ANTONICH, DIÁSPORA CROATA DE SUDAMÉRICA