Hrvatska zajednica u Vojvodini ove godine obilježava 700 godina od prvoga pisanoga spomena sela Bereg, najsjeverozapadnijeg vojvođanskog naselja i jednog od samo tri u Srbiji koje, prema posljednjem popisu, ima apsolutnu hrvatsku većinu stanovništva. Tim povodom ZKVH organizira znanstveni kolokvij
Hrvatska zajednica u Vojvodini ove godine obilježava 700 godina od prvoga pisanoga spomena sela Bereg, najsjeverozapadnijeg vojvođanskog naselja i jednog od samo tri u Srbiji koje, prema posljednjem popisu, ima apsolutnu hrvatsku većinu stanovništva. Tim povodom Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizirat će 27. srpnja svoj LX. znanstveni kolokvij na temu „Bereg – 700 godina kontinuiteta, 1319.-1719.“. Kolokvij će biti održan u „Šokačkoj kući“ u Beregu (Strossmayerova 14) i otvoren je za sve slušatelje i posjetitelje. Predavač će biti prof. Vladimir Nimčević iz Subotice. Idućega dana, 28. srpnja Hrvatsko kulturno-povijesno društvo „Silvije Strahimir Kranjčević“ iz Berega organizira svoju tradicionalnu manifestaciju – smotru tradicijskoga folklora „Mikini dani“. Ova smotra nazvana je po Nikoli-Miki Ivoševu Kuzminom (1901.-1959.), Berešcu podrijetlom, vrsnom violinistu. U njoj sudjeluje veliki broj kulturnih udruga iz Hrvatske i Vojvodine. Toga dana u 17 sati započinje sveta misa zahvalnica bereškoj obljetnici u župnoj crkvi Svetog Mihovila, a program započinje na ljetnoj pozornici u 18.30 sati.
Bereg se, po riječima prof. Nimčevića, spominje prvi put u izvorima 1319. godine kao posjed obitelji Bécsei. Zabilježeno je da se stanovništvo protivilo svom gospodaru, ne dopuštajući mu da koristi šume i pašnjake. Bereg, usprkos svim izazovima, poslije bilježi sve veći porast stanovništva. Svoj privredni značaj ne gubi ni nakon uspostavljanja stoljeće i pol duge turske vlasti u srednjem Podunavlju (1541. – 1686.). U administrativnom smislu bio je podređen somborskoj nahiji, a u duhovnom Kalačkoj nadbiskupiji. Poslije sloma turske vlasti, Bereg ulazi u sastav Ugarske kao posjed Dvorske komore. Dva stoljeća duga austro-ugarska vladavine ostavila je veliki pečat na razvoj sela. U to vrijeme niču crkva Sv. Mihovila i osnovna škola. Poslije sloma Austro-Ugarske 1918., Bereg šalje svoje zastupnike na Veliku narodnu skupštinu u Novom Sadu 25. studenog 1918. (Ilija Dekić i Josip Ilić). Oduševljenje za novu jugoslavensku zajednicu uskoro je zamijenilo duboko razočaranje. Međutim, Berešci su se i nadalje isticali u borbi za nacionalni i kulturni opstanak Hrvata u Vojvodini. Bereg je dao Crkvi 13 kandidata za duhovna zvanja, a hrvatskoj kulturi pjesnika Antu Jakšića, preporoditelja fra Stipana Vujevića a društvu u Hrvatskoj i u Srbiji mnogobrojne istaknute liječnike, inženjere, sportaše i profesore. U Beregu je, po posljednjem popisu živjelo 1140 stanovnika, no procjenjuje se da je taj broj danas manji oko 900.
Tekst: Marko Tucakov